Amir Zukić. Izvor: BIRN BiH
Državni sekretar SAD-a Michael Pompeo je jučer u svom saopštenju na zvaničnoj web stranici State Departmenta naveo da je Zukić, kojem se u Bosni i Hercegovini sudi za koruptivna djela, “bio umiješan u koruptivna djela koja su narušila vladavinu prava u BiH”.
U saopštenju je pojašnjeno na osnovu kojeg dijela Zakona o odobravanju sredstava za državne, strane operacije i povezane programe iz 2020. godine je donesena ova odluka, odnosno nakon što državni sekretar imenuje službenike stranih vlada za direktno ili indirektno učešće u značajnoj korupciji, ti pojedinci i članovi njihove uže porodice nisu podobni za ulazak u SAD.
“Ova oznaka potvrđuje američku posvećenost borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini. SAD i dalje stoji uz narod Bosne i Hercegovine u njihovoj borbi protiv korupcije. State Department će nastaviti koristiti ove ovlasti za promociju odgovornosti za korumpirane aktere u ovoj regiji i širom svijeta”, stoji u saopštenju.
Dopisnik Al Jazeere Balkans iz Washingtona Ivica Puljić u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ističe da je vrlo teško odgovoriti zašto je odluka o Zukiću donesena baš sada, tri godine nakon što mu je počelo suđenje.
Puljić pojašnjava da proces u kome se iz američke ambasade iz određene zemlje uputi dokumentacija u pojedine službe unutar američke vlade, ovoga puta u Državni sekretarijat, nakon čega se odlučuje o stavljanju na spisak.
“SAD desetljećima upozoravaju na to da je u BiH korupcija jedan od temeljnih problema. Ovdje treba razjasniti nekoliko stvari – Amir Zukić spada u istu grupu sankcioniranih kao što spada i Nikola Špirić, koji je također bio proglašen od strane State Departmenta personom non grata. Njih dvojica i njihove obitelji ne mogu doći u SAD zbog što su se bavili, Amerikanci kažu, značajnom korupcijom”, navodi on.
Članu Parlamenta BiH Nikoli Špiriću SAD su uvele sankcije zbog “uključenosti u značajnu korupciju”, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Prema Puljićevim riječima, drugu grupu sankcionisanih osoba čine oni koji su povezani sa ratnim zločinima, terorizmom ili ilegalnom prodajom oružja. Posljednji, objašnjava Puljić, na popisu Ministarstva finansija je Milorad Dodik od 2017. godine “kojeg su optužili za pokušaj secesije i nepoštivanja provođenja dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Amir Zukić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazao kako je zatečen ovom odlukom.
“Zatečen sam iz razloga što sam podnio ostavke na sve pozicije u SDA prije dvije godine da bih neopterećeno mogao dokazati svoju nevinost na sudu. Interesantno je da je ova odluka donesena, iako se nisam obratio SAD-u za putovanje, ni kada sam se povukao iz javnog života. Presumpcija nevinosti je osnov u svim demokratski uređenim zemljama. Pritisak koji se pravi na mene i informacije koje su dostavljene administraciji SAD-a da donesu ovakvu odluku su nastavak pritisaka domaćih faktora”, naveo je Zukić u pisanom odgovoru RSE.
Naveo je i kako bez obzira na odluku SAD-a podržava rad američke administracije i doprinose koji su oni dali u Bosni i Hercegovini.
Iz Ureda za odnose sa javnošću Ambasade SAD-a u Sarajevu kažu za BIRN BiH da odluke poput ove u slučaju Zukića nisu vremenski ograničene.
“Kada državni sekretar pribavi vjerodostojne podatke o tome da je službenik direktno ili indirektno uključen u značajnu korupciju ili grubo kršenje ljudskih prava, dužan je da ga stavi na listu ili identificira tog službenika i članove njegove uže obitelji”, navode iz ambasade, te pojašnjavaju da kada je osoba stavljena na listu u skladu s ovim odjeljkom, ona neće dobiti vizu za putovanje u SAD.
U maju 2017. godine na Općinskom sudu u Sarajevu je počelo suđenje Zukiću i drugim osobama zbog koruptivnih djela.
Zukića, Safeta Bibića, Nedžada i Senada Traku te Ramiza Karavdića, optužnica tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem te protuzakonito posredovanje.
U optužnici, koju su tada pročitale tužiteljice Bojana Jolović i Nermina Kulenović, navedeno je da su Zukić i Bibić tokom 2016. godine organizovali grupu kojoj su se pridružili Nedžad i Senad Trako i Karavdić, koji su pronalazili osobe koje su spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama “Elektrodistribucije” pri “Elektroprivredi BiH”. Nakon toga su koristeći svoj utjecaj preko Eseda Džananovića, koji se tereti za zloupotrebu položaja, realizirana nezakonita zapošljavanja u “Elektroprivredi”.
“Bibić i Zukić su od 1. aprila do 24. augusta 2016. ostvarili niz telefonskih komunikacija, odnosno 188 SMS-ova i niz poziva u kojima su dogovarali zapošljavanja i koristili termin ‘projekat’. Potom su se dogovorili da grupi pridruže osobe koje bi na terenu pronalazili i sklapali dogovore s onima koji bi za zaposlenje dali novac u iznosima od 16.000 do 19.000 maraka i druge neutvrđene iznose”, rekla je tužiteljica Jolović.
Ista optužnica Asima Sarajlića i Mirsada Kukića tereti za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, Seida Fazlagića zbog pomoći počinitelju nakon izvršenog krivičnog djela, dok je Zukić optužen i za nedozvoljeno držanje oružja.
Fazlagić je nakon priznanja krivice osuđen na osam mjeseci zatvora, a postupak protiv Kukića je zbog njegovog zdravstvenog stanja odvojen, te mu se sudi u odvojenom postupku.
Ročište Zukiću i drugim posljednji put je održano u početkom marta ove godine.
