Članak

Intervju – Zlatko Knežević: Ustavni sud 22. aprila odlučuje o zabrani kretanja djece i starijih

14. Aprila 2020.12:11
Ustavni sud Bosne i Hercegovine će 22. aprila donijeti odluke o tome da li se zabranama kretanja osobama mlađim od 18 i starijim od 65 godina usljed epidemije koronavirusa krše prava građana, rekao je predsjednik ovog suda Zlatko M.

This post is also available in: English (English)

Knežević u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Sud na čijem je Knežević čelu ima “nekoliko apelacija građana” koji zahtijevaju odluku o mjerama ograničenja kretanja za osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina koje su podnesene protiv odluka Federalnog štaba civilne zaštite, i o njima će odlučiti 22. aprila.

“Mi redovno pratimo situaciju, u toku smo svih naredbi, odluka, ukaza i nasreću, neke – koje su katastrofalne za ustavni poredak – donesu se pa se povuku vrlo brzo, poput zabrane međusobnih kontakata između opština i lokalnih zajednica. Ljudi su, na svu sreću, shvatili da to nema veze s pameću”, kazao je Knežević.

Ustavni sud nije značajno usporio svoj rad, već nastoji da prati situaciju, reaguje pravovremeno, i trenutno, kako rekao je Knežević, izvršava oko 90 posto svojih aktivnosti.

Vlasti u BiH, prema ocjeni Kneževića, za sada postupaju “dosta odgovorno”, a uvedene mjere su donesene na zakonit način.

“Malo me brine što postoje dijelovi u BiH gdje parlamenti nisu direktno bili uključeni u to i smatram da je to problem, ali samim po sebi ne smatram to nezakonitim, već smatram to nepotrebnim propuštanjem da parlamenti o tome odluče. Republika Srpska je u parlamentu donijela zakon, o kvalitetu i posljedicama će se raspravljati poslije”, kazao je Knežević.

Osvrćući se na uredbu sa snagom zakona kojom se kažnjava izazivanje panike i širenje lažnih vijesti u Republici Srpskoj – koju su kritizirale međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava kao što je Civil Rights Defenders i brojni aktivisti zbog mogućnosti zloupotreba u utišavanju kritičkih glasova, novinara i ograničenja slobode govora – Knežević je rekao da ne može dati ocjenu i da mora biti oprezan “jer ne znam hoće li se ta uredba staviti na odlučivanje pred Ustavnim sudom”.

“Ono što mogu reći jeste da mora postojati profesionalno novinarstvo, pored mainstream medija i interneta. Profesionalno novinarstvo mora biti zaštićeno, ono je stub društva i daje korist i pomaže. Profesionalno novinarstvo mora biti zaštićeno”, dodao je on.

Sve mjere moraju biti vremenski ograničene
Knežević je kazao da može da prihvati “bilo kakve mjere ograničenja”, ali jedino ako su zasnovane na preporuci medicinske struke.

“U tom slučaju mogu da kažem da su logične i ako imaju vremenski rok ograničenja. Sve drugo je pretjerivanje. Ukoliko postoji medicinska indikacija koja zahtijeva izolaciju, zatvaranja određena, naselja, grupe kuća, pojedinca, i koji ima svoj rok trajanja, onda se može o tome razgovarati kao o nečemu što je bilo potrebno. Sve van toga je nešto što je pretjerivanje”, rekao je on.

Ključno je, kako je naveo Knežević, da građani znaju koliko dugo će se produžavati ograničavanje njihovog prava.

“Neki vremenski period mora biti naveden. Makar se produžavao. Makar se donosila odluka da se produžava. Građanin mora znati u kom periodu je njegovo pravo ograničeno”, kazao je on.

Vijeće Evrope i brojne domaće i međunarodne organizacije upozoravaju na niz kršenja ljudskih prava, demokratije i vladavine prava tokom krize uzrokovane koronavirusom. Generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović-Burić izdala je uputstvo vladama u kojem je, između ostalog, navela da trebaju osigurati da mjere koje poduzimaju ne narušavaju istinski dugoročni interes za očuvanje temeljnih evropskih vrijednosti ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona.

Knežević je rekao da je to jedna strana medalje, a druga strana, prema njegovim riječima, jeste opštedruštvena potreba i zahtjev koji stoji pred javnom vlašću u ukupnom državnom sistemu da zaštiti stanovništvo i biološki opstanak svih građana u BiH.

Prema njegovim riječima, u Vijeću Evrope i svijetu ne postoji jedinstven model ponašanja i reakcije vlasti su uslovljene stavovima medicinske struke. Knežević je kazao da mu se čini da se vlade u Evropi ponašaju po principu “bolje da pretjeraju nego da snose odgovornost za živote svojih građana“.

“Čak i sistemi koji su pokazivali nonšalantan odnos prema posljedicima ove pandemije postali su znatno restriktivni. Ipak je život čovjeka najveće bogatstvo. Sad da li je došlo do pretjerivanja, da li se moglo drugačije, da li se moglo ograničavati, to je pitanje za svaku zemlju pojedinačno”, dodao je Knežević.

Ustavni sud BiH. Izvor: Ustavni sud

Pravosuđe na testu usljed koronavirusa
Jedan od velikih problema koje će izazvati situacija stvorena zbog koronavirusa bit će poštivanje obaveza da se osiguraju suđenja u razumnom roku – zbog odlaganja ročišta, pojasnio je Knežević.

Prošlog mjeseca Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je donijelo Odluku o organizaciji rada u sudovima i tužilaštvima, te je naloženo da se odgode glavni pretresi, osim u slučajevima određivanja ili produženja pritvora, u hitnim i u slučajevima kada postoji opasnost od zastare.

Istom odlukom, naloženo je da se odlažu sva ročišta u prekršajnoj materiji osim u predmetima koji su pokrenuti zbog postupanja suprotno izdatim rješenjima i naredbama nadležnih usljed pojave koronavirusa.

“U ovom segmentu suđenja u razumnom roku će stvoriti problem, ako će to trajati nekoliko mjeseci i ako sudovi uspiju najveći dio svog posla riješiti takozvanom online komunikacijom ili radom od kuće, onda neće biti prevelik problem. A ako se to shvati kao izgovor za nepostupanje prema standardima suđenja u razumnom roku, to će onda stvoriti pravi problem”, smatra Knežević.

Knežević nije želio dati ocjenu da li je potez VSTV-a dobar ili ne, kazavši da nije nadležan za “redovno sudstvo”. Dodao je da u većini predmeta u izvršnom postupku nema potrebe za direktnom komunikacijom stranaka, te da u tom smislu nema potrebe za kompletnom obustavom.

“Vidjet ćemo kakve će posljedice biti i rasprave poslije ovoga, kada prestanu vanredne okolnosti. Ipak, čini mi se da se svi u ovoj zemlji ponašaju na način – bolje da malo djeluju prestrogo nego da snose odgovornosti za nešto što bi direktno moglo da ugrozi živote. Meni je drago da je VSTV reagovao, to mogu kao pravnik da kažem, kao neko ko je u tom sistemu 30 i nešto godina, ali najbolja ocjena će biti kada prođe ovo sve i kad stavimo na papir korist i štetu od ovakvog ponašanja”, kazao je on.

Govoreći o VSTV-ovom razmatranju mogućnosti uvođenja online suđenja, Knežević je rekao da ne može pretpostaviti kakvi će sve problemi da se pojave. Dodao je da mu je poznato da je u Srbiji bilo postupaka u vezi s pandemijom i da postoji veliko pitanje da li postoji medijski prethodni pritisak, kao i da li je pretpostavka nevinosti ispoštovana.

Kao dodatni problem, kako je kazao Knežević, postavlja se pitanje kako da se osigura transparentnost postupaka.

“Koliko gledam kroz naš sistem Ustavnog suda, javnost se može ‘riješiti’ postavljanjem toka suđenja na neku od platformi koja bi javno to objavila”, rekao je on.

Knežević je naveo da Ustavni sud ne bježi od svojih obaveza, ali je izrazio rezerve od preuzimanja uloga koje nisu u skladu sa Ustavom BiH.

Komentarišući preporuke koje je u ekspertskom izvještaju o stanju u pravosuđu krajem prošle godine dao njemački pravnik Reinhard Priebe – kada je naveo da Ustavni sud mora preuzeti “centralnu ulogu” u osiguranju ljudskih prava za sve građane – Knežević je kazao da se radi o indirektnom zahtjevu da se preuzmu obaveze koje nisu “predviđene Ustavom” i riješe neki problemi koje zakonodavac nije riješio.

“Mislim da je kolega Priebe – u svojoj želji da otkloni probleme u BiH, koji evidentno postoje oko izvršenja sudskih odluka, pa i naših, i oko rješavanja zakonodavne aktivnosti koje se ne dešava ili se ne dešava dovoljno brzo – želio da Ustavni sud preuzme te odgovornosti i donese odgovarajuće mjere”, rekao je on.

Knežević je sudija Ustavnog suda od 2011., a na čelo ove institucije je postavljen prije dvije godine. Prije toga bio je član VSTV-a te Advokatske komore Republike Srpske.

Emina Dizdarević


This post is also available in: English (English)