BiH nabavlja četiri lijeka za koronavirus u nadi da će se pokazati učinkovitim

Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je 18. marta ove godine međunarodno kliničko istraživanje pod nazivom “Solidarnost”.

“Riječ je o obimnoj međunarodnoj studiji na osnovu koje ćemo dobiti jasne podatke o najučinkovitijim tretmanima u liječenju. Studija nudi pojednostavljene liječničke procedure kako bi u njoj mogle učestvovati i najopterećenije bolnice”, pojašnjava Victor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

“Studija ‘Solidarnost’ istražit će četiri različita lijeka ili kombinaciju lijekova – remdesivir, kombinaciju lijekova lopinavir i ritonavir, dva lijeka plus interferon beta i klorokvin. Uporedit će se njihova efikasnost s onim što se naziva ‘standardom njege’ koji se danas primjenjuje u bolnicama u tretiranju Covida-19”, nastavlja Olsavszky.

U studiji za sada učestvuju: Argentina, Bahrein, Kanada, Francuska, Iran, Norveška, Južna Afrika, Španija, Švicarska i Tajland.

Zehra Dizdarević, specijalista iz oblasti alergologije i pneumoftiziologije, smatra da je u ovom trenutku rizično govoriti o primjeni navedenih lijekova.

“Još uvijek ne postoji zvanični naučni stav o primjeni ovih lijekova u borbi protiv koronavirusa. U BiH ne postoji institucija za klinička istraživanja i zato je neophodno sačekati svjetsku potvrdu učinkovitosti ovih lijekova. Vakcina ne postoji, antitijela također. Upotrebljavati neki lijek, a ne znati njegove neželjene efekte veoma je rizično”, kaže Dizdarević.

“Iz straha, ljudi će željeti početi uzimati ove lijekove. Kao ljekar napominjem da ne treba širiti paniku. Ovo će proći. Pridržavajmo se preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Moramo se ponašati odgovorno kako prema sebi, tako i prema sredini u kojoj živimo i u kojoj se krećemo. I dalje smatram da je najvažnije testirati, testirati i testirati”, dodaje Dizdarević.

Lijekovi nade
Bosna i Hercegovina je ipak iskazala potrebu za nabavkom spomenutih lijekova. Niti jedan od sagovornika nije želio odgovoriti na osnovu čije preporuke BiH u ovom trenutku nabavlja lijekove čija sigurnost i efikasnost u liječenju koronavirusa još uvijek nije dokazana.

“Izvještaji liječnika iz Kine i Francuske govore kako hidroksiklorokin u kombinaciji s azitromicinom može pomoći pacijentima. Studiju su naučnici odbacili jer nije sadržavala odgovarajuću kontrolnu skupinu”, piše The New York Times.

Za NY Times govorio je i Mitchell Katz, supervizor bolničkog sistema u New Yorku.

“Njujorška korporacija za zdravlje i bolnice koja upravlja svojim javnim bolnicama savjetuje, ali ne zahtijeva da liječnici koriste hidroksiklorokin na temelju istraživanja koja su pokazala da je njegovom upotrebom ublažen kašalj i groznica kod dva pacijenta koji su imali blage simptome bolesti”, obrazlaže Katz, a prenosi NY Times.

Ljekari “Northwella” i “Mount Sinaia” također koriste hidroksiklorokin, istražio je NY Times.

“Gotovo od prvog dana koristimo hidroksiklorokin i azitromicin. Rezultati su nejasni. Pokušavamo sve, ali ne mogu tvrditi da je neko ozdravio nakon ove terapije”, rekao je Adhi Sharma, šef medicinskog osoblja “Mount Sinai” centra za NY Times.

I dok učestvuju u kliničkim istraživanjima, farmaceutske kuće ograđuju se od učinkovitosti lijekova koje proizvode u borbi protiv koronavirusa. Tako je na njihovim zvaničnim stranicama vidljiva napomena da doziranje i način primjene lijekova ovisi isključivo o ljekarima.

Hidroksiklorokin je na tržištu poznatiji kao Plaquenil, a proizvodi ga francuska farmaceutska kuća “Sanofi”. NY Times objavio je tekst u kojem su analizirana svojstva i upotreba ovog lijeka u borbi protiv COVID-19.

“Hidroksiklorokin je lijek koji se koristi za liječenje malarije, te autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa i lupusa. Njegovo uzimanje nije sigurno za osobe sa nepravilnim srčanim ritmom i one koji imaju probleme s očima ili bolest jetre ili bubrega. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, stomačne tegobe, promjene raspoloženja i osipe na koži”, analizira NY Times.

BBC u svom članku spominje veliku potražnju za ovim lijekom kojeg u javnosti najviše promoviše američki predsjednik Donald Trump.

“U Nigeriji je objavljeno više izvještaja o predoziranju ovim lijekom potaknuto Trampovim odobravanjem njegove primjene. Članak u medicinskom časopisu Lancet također upozorava da hidroksiklorokin može imati opasne nuspojave ako se ne dozira pažljivo. Nedostatak sigurnosti natjerao je Facebook i Twitter da izbrišu postove u kojima se hidroksiklorokin opisuje kao lijek protiv koronavirusa čak i onda kada to čine svjetski čelnici”, objavio je BBC.

“Sanofi” navodi da “hidroksiklorokin proizvod nije indiciran za upotrebu u liječenju COVID-19 u bilo kojoj zemlji”.

“Prema preliminarnim rezultatima nezavisnih pilot studija, za hidroksiklorokin je prijavljeno da ima potencijalni antivirusni učinak na virus koji uzrokuje COVID-19. I mi pokrećemo dvije kliničke studije o hidroksiklorokinu”, zvanični je stav kompanije “Sanofi” objavljen na njihovoj web stranici.

Daniel O’Day, predsjednik i izvršni direktor kompanije “Gilead Sciences” koja proizvodi remdesivir – lijek koji se koristi za liječenje malarije, javnosti se obratio putem zvanične web stranice.

“Evropska agencija za lijekove objavila je da je državama članicama EU dostavila preporuke o provedbi programa proširenog pristupa remdesiviru u njihovim zemljama. Remdesivir još uvijek istražujemo, a regulatorna tijela ga nisu odobrila nigdje u svijetu. U toku je više kliničkih ispitivanja u kojima učestvuju hiljade ljudi zaraženih koronavirusom širom svijeta”, saopštava O’Day.

“‘Gilead’ je spreman ustupiti 1,5 miliona pojedinačnih doza ovog lijeka bez ikakve naknade za pacijente sa najtežim simptomima COVID-19”, dodaje O’Day.

Kaletra je lijek koji proizvodi “Abbvie”, američka biofarmaceutska kompanija. Lijek se dosada uspješno koristio u liječenju HIV-a.

“Lijek Kaletra testiramo u kombinaciji sa ili bez interferona u liječenju zaraženih koronavirusom. Iako su istraživanja u toku, ovaj lijek nije odobren za liječenje COVID-19, a njegova sigurnost i učinkovitost za ovu svrhu nisu potvrđene. Ako ste pacijent, obratite se svom liječniku za dodatne informacije”, upozorava “Abbvie” putem zvanične web stranice.

“Roche” i “MSD” farmaceutske su kuće poznate po proizvodnji interferona.

“‘MSD’ proizvodi nekoliko lijekova i cjepiva protiv zaraznih bolesti, ali nijedan od njih nije odobren za upotrebu u liječenju COVID-19. Mi i mnoge druge farmaceutske kompanije aktivno učestvujemo u pronalaženju rješenja za koronavirusnu bolest”, ističe kompanija “MSD” na svojoj zvaničnoj stranici.

“Hrabro nastavljamo raditi svakodnevno kako bismo osigurali da pacijenti dobiju naše lijekove i rješenja što je brže moguće. Mnogo je nepoznanica. Ali jedno je sigurno: zajedno smo jači”, poručuje “Roche” putem svoje web stranice.

Zajednička nabavka lijekova
Krajem marta tekuće godine, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović, zajedno sa predsjednicima parlamenata zemalja Zapadnog Balkana, Narodne skupštine Republike Srbije, Republike Albanije, Sjeverne Makedonije, Skupštine Crne Gore i Skupštine Kosova, uputili su predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sassoliju i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen apel za pomoć regionu zapadnog Balkana u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Tada je zatražen i pristup Sporazumu o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protumjera (JPA) koji omogućuje državama članicama EU da zajednički kupuju medicinsku opremu koristeći hitne procedure. Sporazum je inače odobren u aprilu 2014. godine, a do danas ga je potpisalo 27 država članica EU-a te Island, Norveška i Ujedinjena Kraljevina.

Delegacija EU u BiH podržala je apel naše države da pristupi JPA-u uz napomenu da izvršavanje procedura nabavke nije u njihovoj nadležnosti. Prethodno je objavom na svom Twitter nalogu, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi saopštio javnosti da je Evropska komisija izdvojila 38 miliona eura kako bi pomogla zdravstveni sektor u zemljama Zapadnog Balkana u krizi nastaloj zbog izbijanja koronavirusa.

“Kroz Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavci, koji je sada otvoren šestorci Zapadnog Balkana, ugovorne strane imaju bolji pristup hitno potrebnim medicinskim protumjerama po najpovoljnijim tržišnim cijenama. Koordinirani pristup ojačava poziciju ugovornih strana kada pregovaraju unutar industrije”, navodi se u dopisu Delegacije EU u BiH.

“Ugovorne strane koje žele da učestvuju u zajedničkoj nabavci za specifičnu medicinsku protumjeru obavještavaju Evropsku komisiju u roku od 14 dana i imenuju člana Upravnog odbora za specifične procedure nabavke. To je glavno tijelo koje odlučuje pod JPA-om i definira naprimjer vrstu medicinskih protumjera koje će biti nabavljene, te vremenski redoslijed po kojem će takve nabavke teći. Neće sve ugovorne strane JPA uvijek imati iste potrebe, ali kada pristupe, svaka zemlja teoretski može učestvovati u svim nabavakama za medicinske mjere pod JPA-om”, objašnjavaju iz Delegacije EU u BiH.

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, potpisala je Sporazum o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protumjera, a Ministarstvo civilnih poslova BiH pristupilo je prikupljanju potreba za nabavku lijekova.

“Ministarstvo je odmah prikupilo presjek potreba koje je proslijedilo na daljnje postupanje. Želimo istaći da je ovo bila aktivnost kojom se pokazao značaj brzog koordiniranja u kriznim situacijama između entiteta”, odgovor je Ministarstva civilnih poslova BiH za BIRN BiH.

Iako još uvijek nije poznata finansijska vrijednost nabavke koja će zavisiti od količine traženih lijekova, u svom odgovoru Ministarstvo civilnih poslova BiH ističe kako će potrebna finansijska sredstva obezbijediti nadležna entitetska ministarstva.

“Lijekovi će se pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane i ne nabavljaju se za tržište nego za zdravstvene ustanove”, napominje se u dopisu Ministarstva civilnih poslova BiH.

U Republici Srpskoj imenovana je Ekspertska grupa za izradu terapijskih protokola i smjernica za liječenje bolničkih pacijenata sa COVID-19 infekcijom koju čine profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Grupa prati međunarodne protokole i iskustva i preporučuje protokole liječenja u skladu sa kliničkom slikom pacijenta.

“Koristimo takozvanu suportivnu terapiju, terapiju podrške i u tom smislu postoji nekoliko protokola liječenja što zavisi i od zdravstvenog stanja pacijenta. Kombinacija antimalarika i antivirotika koristi se prije svega kod liječenja pacijenata sa teškom kliničkom slikom dok se kod lakše kliničke slike preporučuje dovoljna nadoknada tečnosti, vitamin C, lijekovi za snižavanje tjelesne temperature, mirovanje”, precizira se u odgovoru Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH, za BIRN BiH kaže kako zdravstvene ustanove u FBiH već imaju određenu količinu lijekova koja je nabavljena putem donacija.

“Mi smo iskazali naše potrebe za dodatnom nabavkom ova četiri lijeka. Cijena i količina koja će se nabaviti u saradnji s EU još uvijek su nepoznanice. Pratit ćemo dobre ljekarske prakse u svijetu i lijekove primjenjivati u skladu sa preporukama. Ako ih cijeli svijet bude koristio u borbi protiv koronavirusa, koristit ćemo ih i mi”, jasan je Čerkez.