Neotkrivanje tačnog broja dostupnih testova za koronavirus pokrenulo komentare građana

Sarajka S.K. je sa suprugom bila u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, a u Sarajevo su stigli u nedjelju, 15. marta. U avionu, kako je rekla, dobili su sanitarni obrazac koji su popunili informacijama gdje su se kretali i imaju li neke simptome. Na sarajevskom aerodromu tada nisu dobili upute o samoizolaciji.

Za nju je problem nastao kada je pokušala da zamijeni pasoš i kada su je pitali gdje i kada je putovala.

“Žena sa šaltera je zvala nekoga, pa sam tu čekala oko 40 minuta. Pa je onda došao neki čovjek, izderao se na mene, zašto ja uopšte hodam, ja sam opća opasnost za sve oko sebe. Pa je onda zvao i policiju, pa je policajac počeo tu da psuje”, kaže S.K. za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i dodaje da su joj policajci dali broj epidemiološke službe kako bi se testirala, te da je obavezna da bude u samoizolaciji.

Tamo su joj tada rekli da nema potrebe da se testira jer nije boravila u visokorizičnim zemljama i da nema simptome koronavirusa, koji, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), podrazumijevaju groznicu [visoku temperaturu], umor i suhi kašalj.

“Pitala sam je da li trebam da budem u samoizolaciji. Ona je rekla da nema potrebe jer ne osjećam nikakve simptome, da se pazim kao i ostali građani. Ja sve vrijeme nosim masku i dezinfikujem sve oko sebe (…) Na ‘pasoškom’ su mi opet rekli da ne mogu da izvadim pasoš bez obzira na to šta su mi u ‘epidemiološkom’ rekli, jer moram dobiti neku dozvolu da se smijem kretati. Opet sam nazvala epidemiološku službu – oni su rekli da takve dozvole uopće ne postoje jer ako nisam dobila nikakvu odluku o karantini, da u principu smijem se kretati kao i ostali građani”, ispričala je S.K.

“Niti su ovi došli da me testiraju, niti mi daju da promijenim pasoš”, kaže S.K.

S.K. i njen suprug su u međuvremenu dobili temperaturu i sami su donijeli odluku o kućnoj izolaciji. Kažu da im je iz epidemiološke službe rečeno da sačekaju hoće li dobiti još neke simptome kako bi bili testirani.

Novinari BIRN-a BiH su u proteklih nekoliko dana poslali upite kriznim štabovima i lokalnim bolnicama kako bi pokušali saznati koji je tačan broj testova koji BiH ima. U BiH ne postoji jedno mjesto na kome javnost i građani mogu saznati koliko je obezbijeđeno testova. Informacije pružaju različiti izvori i one se najčešće zasnivaju na testovima koji tek treba da stignu i broju već obavljenih testova. Najčešći odgovor u posljednjih nekoliko dana bio je da testova ima dovoljno i da se javnost ne treba brinuti.

Poziv na povjerenje bez otkrivanja broja dostupnih testova
Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić na press konferenciji je na pitanje BIRN-a BiH odgovorio da testova “ima sasvim dovoljno i da se ne trebamo sekirati”, kao i da medicinska struka odlučuje ko će biti testiran.

“Test, kao što imamo primjere iz Kine, čak je znao biti pet puta negativan, da bi šesti ili peti put bio pozitivan. Tako da nas prijevremeno i bespotrebno testiranje izlaže samo tome da trošimo testove, a da o tome doktor ne odluči. Pozivam sve da se izvrši pritisak na osoblje da se ne testira bespotrebno, da o tome odlučuju doktori”, rekao je Mandić.

Neki od članova Kriznog štaba i zvaničnici Federalnog ministarstva zdravstva smatrali su da mediji u javnosti učestalim pitanjima o broju testova stvaraju “histeriju testiranja”.

Gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović je za BIRN BiH kazao da je u ovom gradu do sada testirano 11 osoba i da više nemaju testova, kao i da je to razlog zbog čega šalju apele na brojne adrese. Kako je rekao, postoji potreba za testiranjima s obzirom da su građani bili u neposrednom kontaktu s nekom od četiri osobe pozitivne na virus.

“Uputili smo apel Vladi Federacije na čelu s premijerom Novalićem za pomoć da nam se obezbijede testovi za koronavirus, zatim za respiratore, maske i dezifekciona sredstva. Nismo dobili odgovor, ali vidimo da je Vlada FBiH donijela odluku po kojoj će ‘BH Telecom’ podijeliti po 200.000,00 KM bolnicama u Konjicu, Goraždu, Bihaću, Zenici i Travniku za nabavku respiratora i druge medicinske opreme, što će mnogo pomoći našoj Kantonalnoj bolnici. Očekujemo u narednim danima još odlučniju podršku BPK-u Goražde i Gradu Goraždu”, kaže Ramović.

Iz Doma zdravlja u Mostaru su BIRN-u BiH kazali da njihovi timovi i epidemiološke službe idu na adrese i testiraju pacijente, te da testova ima dovoljno.

“Stvorila se neka kolektivna histerija oko toga, svjesni smo toga, ali treba pustiti struci, oni znaju koga trebaju testirati, a koga ne. Testova ima dovoljno”, kažu iz Doma zdravlja Mostar.

Epidemiolog iz Mostara Kristina Bevanda kaže da Sveučilišna klinička bolnica nabavlja testove i da oni u dogovoru s njima idu na teren.

“Po preporukama, najbolje je raditi testiranje od trećeg do petog dana od početka simptoma, dok neke preporuke govore sedam dana nakon završetka simptoma. Nije uvijek jednostavno. Najbolje je biti u samoizolaciji 14 dana. Ako osoba razvije simptome koji su suspektni na koronavirus infekciju, onda se, u dogovoru sa svojim nadležnim epidemiologom, obiteljskim liječnikom ili infektivnom klinikom, može odlučiti da li ta osoba treba da se testira”, kaže Bevanda.

Iz Zavoda za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku Sveučilišne kliničke bolnice Mostar nisu odgovarali na pozive BIRN-a BiH. Odgovore na upite BIRN-a BiH nisu poslali iz vlada Kantona Sarajevo (KS) i Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).

Dajana Čolić, ministrica zdravlja Tuzlanskog kantona (TK) i šefica Kriznog štaba, kaže da se testiranja rade na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije – ako neko ima pozitivan epidemiološki podatak da je bio u zemljama koje imaju aktivan koronavirus i ako ima akutni respiratorni sindrom. Kako je rekla, nije to samo temperatura, kašalj ili samo kihanje.

“Mi testiranje trenutno radimo u Tuzlanskom kantonu. Organizacija nam je takva da se testiranje radi na terenu. Domovi zdravlja i dežurna epidemiološka služba idu, uzimaju bris i onda se bris transportuje na Univerzitetski klinički centar. Do danas smo imali 83 testiranja na UKC-u, tri s područja Orašja i jedno s područja Brčko distrikta”, rekla je Čolić, dodavši da se čeka pet osoba za testiranje jer od jednog testa se toliko osoba može testirati, te da se redovno nabavljuju testovi.

Ona kaže da smjernice za testiranje izdaje Svjetska zdravstvena organizacija.

“Ja bih najsretnija bila kad bih mogla testirati svih 4.800 ljudi koji su u samoizolaciji. Ja bih mirnije spavala. Ali ne ispunjavaju uslove”, kaže Čolić.

Prema podacima o broju testiranih, u Tuzli je napravljeno 18 testova na 100.000 stanovnika. To je također prosjek testiranja u Federaciji, gdje je do 24. marta napravljeno 411 testova. U Republici Srpskoj je, prema informacijama koje je predstavio ministar zdravstva, urađeno najmanje 629 testova u ovom periodu. To znači da je urađen 51 test na 100.000 stanovnika. Državni prosjek je 29 testova na 100.000 stanovnika.

Do 9. marta Italija je provodila 100, Švicarska 57, Belgija 34, Francuska 18, SAD 26, a Turska 11 testova na 100.000 stanovnika, prema podacima koje je prikupila stranica Worldometer.

Prema posljednjim dostupnim javnim podacima, u Srbiji je brojka 13, a u Hrvatskoj 61 test na 100.000 stanovnika.

Zemlje širom Evrope i svijeta provodile su različite načine testiranja. Rijetke su, poput Južne Koreje i Singapura, testove radile masovno i na taj način uspjele da suzbiju veliko širenje pandemije. Druge zemlje u Evropi različito su pristupale testiranju. Vlade velikog broja evropskih zemalja kritikovane su zbog zakašnjele ili nejasne politike testiranja.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nije odgovorio na upit BIRN-a BiH o tome koliko testova za koronavirus posjeduje.

Nakon brojnih objava na društvenim mrežama i upita novinara, posljednjih nekoliko dana nadležni u Federaciji češće govore o načinu testiranja koji se, prema objavljenim kriterijima, radi kada osoba ima simptome koronavirusa ili je bila u kontaktu s nekom pozitivnom osobom.

Predsjednik Privredne komore Federacije Mirsad Jašarspahić je za Klix potvrdio da je pozitivan na koronavirus nakon što je bio na proslavi u firmi “Igman” iz Konjica, gdje je jedna od prisutnih osoba bila pozitivna na virus, ali da je testiranje urađeno tek na “insistiranje” pred istek roka za samoizolaciju.

“Insistirali smo, i jučer su došli, uzeli bris, a sinoć su mi javili da je nalaz pozitivan. Rekli su mi da nisam bolestan, ali da je nalaz ipak pozitivan”, kazao je Jašarspahić.

Počinje masovnije testiranje
Elmedin Konaković kaže da, kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Federalnog parlamenta, nema podatak koliko ima testova.

“Ono što je nas vodilo jeste informacija Federalnog zavoda za javno zdravstvo u kojoj se vidi broj testiranih, koji je katastrofalno mali u odnosu na ono što nas može zadesiti. To je za nas bila nulta informacija u kojoj tražimo veći broj testiranja”, kaže Konaković.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Adem Zalihić je za N1 rekao da nije doživio da neko iz njegove službe kaže nekome da ne treba da se testira, te je pojasnio da je lažno negativan nalaz testiranja opasan po zajednicu. Ako neko pod pritiskom bude testiran a nema simptome, slobodno će se kretati i tako širiti zarazu.

“Moramo struci dati pravo da upravlja procesima (…) U KS-u se provode vrlo ozbiljne i kvalitetne mjere na suzbijanju koronavirusa. Testova apsolutno ima dovoljno, bez ikakve sumnje. Samo je stvar da testiramo onog ko ima određene simptome i bio je u takvom društvu ili je bio u kontaktu s nekim (…) Pojavio se ‘spin’ u javnosti oko tog testiranja, mislim da nije tako kao što se predstavlja”, rekao je Zalihić za N1.

Svjetska zdravstvena organizacija danas potiče zemlje da rade što više testova i da jedino na taj način i izolovanjem se može suzbiti virus. Srbija je prije nekoliko dana objavila da će primijeniti strategiju masovnog testiranja, a slično je najavio i ministar zdravstva Republike Srpske Alen Šeranić.

U posljednjih nekoliko dana najavljene su masovnije nabavke testova. U Banjoj Luci je glavni koordinacioni tim, koji čine zvaničnici Republike Srpske, dogovorio nabavku 25.000 testova na koronavirus, koji bi u toku naredne sedmice trebali biti u RS-u. Također je dogovoreno i da će Univerzitetskom kliničkom centru RS-a do kraja ove sedmice biti isporučene donacije UNDP-a od 300 testova.

Direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebija Izetbegović je kazala da su nabavili 2.500 testova, te da je u toku nabavka dodatnih 150.000. Pojasnila je da će testove koje je rezervisala nabaviti premijer FBiH Fadil Novalić i načelnik Federalnog štaba civilne zaštite Fahrudin Solak, te da bi u Sarajevu trebali biti najdalje za sedam dana.

Pomoćnik federalnog ministra zdravlja Goran Čerkez je na posljednjoj konferenciji za novinare ponovio ono što govori posljednje dvije sedmice, da testiranje treba prepustiti ljekarima, ali je skrenuo pažnju da raste broj pritužbi građana da ne dobijaju informacije od nadležnih na telefonske pozive.

“Moraju se povećati kontrole dežurnih telefona u domovima zdravlja jer zdravstveni radnici moraju biti na raspolaganju. Važno je da se na svaki poziv odgovori”, kazao je Čerkez.

________________________________________________________________________________________________________

Ovaj tekst nastao je uz pomoć dojava građana u sklopu kampanje BIRN-a BiH, koja ima za cilj da prati zloupotrebe, nezakonitosti i kršenje ljudskih prava tokom pandemije virusa.

Vaša pomoć da zabilježimo nepravilnosti tokom pandemije virusa Covid-19 nam je važna kako bismo bolje izvještavali o njima. Na društvenim mrežama koristite #BIRNDetektor da nam javite nepravilnosti ili pišite na [email protected].