Predložen zakon sa strogim kaznama za govor mržnje u javnom prostoru

S druge strane, stručnjaci iz oblasti ljudskih prava smatraju da bez procesuiranja i sankcionisanja govora mržnje, bilo koji zakon će ostati samo na papiru.

Marjanović, zastupnik Naše stranke, kaže da je zakon o kažnjavanju govora mržnje Kantona Sarajevo usmjeren na sankcionisanje govora mržnje u javnom prostoru jer su stručnjaci ukazali na nedorečenosti legislative i stvarnu potrebu za donošenje jasnog i preciznog zakona.

“Ovim zakonom se želi definisati i zabraniti govor mržnje usmjeren prema grupi ljudi ili pripadniku grupe zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porijekla, boje kože, pola, polnog opredjeljenja, seksualnog opredjeljenja, rodnog identiteta ili kakvih drugih osobina – uključujući ali ne ograničavajući se na osobe sa invaliditetom i djecu s poteškoćama”, kaže Marjanović za BIRN BiH.

Siguran je, kako navodi, da će se samim definisanjem i najavom kažnjavanja govora mržnje, posebno u javnom prostoru, kao i dosta rigoroznim predloženim kaznama – koje se kreću i do osam godina za osobe koje zloupotrebom položaja budu širile govor mržnje, te na taj način prouzrokuju nered i nasilje – postići i preventivni efekat.

Postojeći zakoni propisuju zabranu diskriminacije u svakodnevnom životu, ali ne i zabranu govora mržnje, te obuhvataju samo jedan, izuzetno mali segment zaštićenih od govora mržnje u zemljama Evropske unije (EU), kaže Marjanović.

“Uzevši u obzir klimu u našem društvu, i nerijetko neodgovorno, neetično i neprikladno ponašanje u javnom prostoru kojim se nekažnjeno vrijeđa veliki broj naših sugrađana, mišljenja smo da je vrijeme da se to prevenira, ali i po potrebi kazni donošenjem jednog ovakvog zakona”, dodaje on.

Nezreli za osudu govora mržnje
Zakon o kažnjavanju govora mržnje je dostavljen Skupštini Kantona Sarajevo i, po postojećoj proceduri, predsjedavajući Skupštine će ga uputiti Vladi na mišljenje, a nakon toga će se vratiti u Skupštinu.

Misija OSCE-a u BiH je u prva tri mjeseca 2019. godine zabilježila ukupno 33 slučaja zločina iz mržnje – 11 u januaru, 6 u februaru i 16 u martu. Većina slučajeva je uključivala fizičko nasilje, ali bilo je i oštećenja vjerskih objekata i skrnavljenja groblja.

OSCE je u BiH registrovao ukupno 113 incidenata motivisanih mržnjom tokom 2018. i 173 tokom 2017. godine.

Prema Izvještaju OSCE-a za 2015. i podacima prikupljenim kroz projekat “Krivična djela počinjena iz mržnje”, u BiH je te godine bilo najmanje 146 potencijalnih incidenata motivisanih predrasudama. Kako se navodi u izvještaju, najučestalija vrsta incidenata su uvredljivi grafiti, verbalni napad, oštećenja vjerskih objekata i skrnavljenje grobalja, isticanje simbola, oštećenje imovine i fizičko nasilje.

Važnost reakcije/odgovora na krivična djela počinjena iz mržnje prepoznata je i u Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015.–2020., koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 8. jula 2015. godine. Krivična djela počinjena iz mržnje često mogu doprinijeti radikalizaciji i nasilju, koji su prijetnja sigurnosnoj situaciji u zemlji, navodi se u izvještaju.

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske kaže da je govor mržnje u BiH nešto što je, nažalost, prihvaćena pojava i da se svakodnevno mogu naći primjeri govora mržnje, što treba biti sankcionisano. Nesumnjivo je, kaže ona, da nama trebaju efikasniji zakoni, ali da nam više treba da se tužilaštva educiraju o govoru mržnje, te ništa manje nije prisutan govor mržnje u RS-u nego što je u Federaciji BiH.

“Nekako mi kao društvo još uvijek nismo sazreli da govor mržnje kao takav prepoznamo i da ga onda možemo i sankcionisati. Možete donijeti bilo kakav zakon, možete donijeti zakon koji je prepisan iz najbolje države svijeta, možete izumiti i izraditi neki zakon koji je ‘par excellence’, odličan, ali ako struka i ako u praksi pravosuđe ne radi po tom zakonu i ne sankcioniše govor mržnje, vi onda taj zakon imate na papiru i ništa niste uradili”, pojašnjava Letić.

Novim zakonom moguć sukob nadležnosti
Misija OSCE-a u BiH, upitana o potrebi zakona o kažnjavanju govora mržnje, kaže za BIRN BiH da nisu spremni komentarisati sadržaj predloženog zakona jer još uvijek ne znaju njegov sadržaj. Oni su skrenuli pažnju na trenutno važeće odredbe krivičnih zakona u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini koje na sličan način propisuju govor mržnje kao krivično djelo te su također primjenjive na slučajeve govora mržnje u Kantonu Sarajevo.

“Uvođenje istih ili vrlo sličnih odredaba na kantonalnom nivou može dovesti u pitanje pravnu sigurnost i dovesti do sukoba nadležnosti koji može voditi ka nekažnjivosti”, kaže Alexander Chuplygin, zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH, i objašnjava kako Misija preporučuje da se pobliže razmotre preporuke koje je tijelima vlasti dala Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Evrope u svom trećem izvještaju o BiH objavljenom u februaru 2017. godine, kao i obaveze država članica OSCE-a u vezi sa slobodom medija, slobodom izražavanja i slobodnim protokom informacija.

Ti resursi, kako kaže, mogu biti korisna polazna tačka u izradi prijedloga s ciljem hvatanja u koštac s govorom mržnje, za koji se čini da je u porastu i da dostiže veoma zabrinjavajući nivo.

Zastupnik Damir Marjanović kaže da će zakon o kažnjavanju govora mržnje uskoro biti predložen i federalnom nivou.