Članak

Akeljić i ostali: Odobrenja za izlazak iz ratne zone

16. Oktobra 2017.14:04
Na suđenju za zločine počinjene u Vitezu, zaštićeni svjedok Odbrane je izjavio da je potpisivao dokumente kojima se odobravao izlazak iz ratne zone odgovornosti samo jer mu je to naređeno.

Zaštićeni svjedok “C”, koji je u novembru prošle godine dao iskaz u korist Tužilaštva BiH, kazao je da ne zna koja su bila zaduženja dežurnih policajaca u zgradi Vojne policije u Kruščici kod Viteza.

“Znam da su obezbjeđivali objekte, zgradu. Druga zaduženja ne znam. Kako je funkcionisala dežura, ne znam vam reći”, naveo je svjedok.

Izjavio je da ne zna ko je davao dozvole u Kruščićkom bataljonu za izlazak iz ratne zone odgovornosti, te da on nije potpisivao ta odobrenja. Odbrana Mineta Akeljića zatim je svjedoku predočila set dokumenata koji se odnose za dozvole za izlazak, za koje je rekao da je njegov potpis na njima.

“Potpisivao sam dokumente samo po ovlaštenju. Tu su moji potpisi, vjerovatno je meni naređeno da im dam odobrenje”, pojasnio je on.

Među dokumentima je pokazan zahtjev kojim svjedok, kao pomoćnik komandanta, traži da se riješi status Vojne policije. Svjedok je odgovorio da se ne može sjetiti dokumenta, ali da je vjerovatno to tražio jer tako piše. Kako je kazao, on nije imao ovlaštenja da naređuje pretres kuća, objekata, kao i uvođenje borbene pripravnosti.

Nakon toga njemu su pokazane naredbe za pretres, izuzimanje predmeta i uvođenje borbene pripravnosti. Zaštićeni svjedok je pojasnio da je neke samo napisao, dok je neka naređenja potpisao jer mu je tako naređeno.

“Najviše komandant brigade je naređivao. Meni lično ili preko Mineta… Ni jednu naredbu ne bih donio bez ovlaštenja. Ne znam zašto neki dokumenti nisu potpisani. Nikad ne bih nešto poslao bez potpisa”, naveo je on.

On je izjavio da ne zna da li postoji pisani dokument da je Minet Akeljić upravljao Vojnom policijom. Prema njegovima riječima, komandant bataljona je bio nadređen policajcima.

Minet Akeljić optužen je skupa sa Šabanom Haskićem, Senadom Bilalom, Hazimom Patkovićem i Šemsudinom Đelilovićem da su u periodu od jula do novembra 1993. učestvovali u zločinima nad civilima i ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti.

Kako se navodi u optužnici, Akeljić, kao komandir Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), te Haskić, Bilal, Patković i Đelilović, kao pripadnici ove jedinice, psihički i fizički su zlostavljali zatvorenike u objektu “Crna kuća” u Kruščici.

Haskić i Bilal su optuženi i da su fizički i seksualno zlostavljali dvojicu zatvorenika.

Nastavak suđenja je zakazan za 30. oktobar.

Emina Dizdarević Tahmiščija