Članak

Pionirski rad Tribunala na području rodne pravde

22. Juna 2017.14:48
Haški tribunal je napravio pionirski posao procesuirajući veliki broj predmeta silovanja i seksualnog nasilja, te unaprijedio koncept rodne pravde u samoj instituciji, zaključeno je na konferenciji o naslijeđu suda.

Michelle Jarvis, zamjenica glavnog tužioca Haškog tribunala, rekla je kako je još 1993. godine kada je Vijeće sigurnosti donijelo odluku o uspostavi Tribunala, odlučeno da njegov ključni dio čine žene.

“Shvaćeno je da je ovo pitanje vezano za problem seksualnog nasilja u ratu. Izvještaji su ukazivali na oko 70.000 žrtava seksualnih zločina. Silovanje se sada tretira kao zločin protiv čovječnosti, a do uspostave Tribunala nije o tome bilo značajne sudske prakse”, kazala je Jarvis.

Prema riječima Jarvis, jedan od ključnih problema bio je doći do žrtava seksualnog nasilja i nagovoriti ih da svjedoče o najstrašnijim događajima u njihovom životu, a zatim da se najodgovorniji optuže za ove zločine.

“Shvatanje sukoba je zasnivano na iskustvu muškaraca. Moramo to unaprijediti”, zaključila je Jarvis, koja je koautorica knjige namijenjene prenošenju lekcija Tribunala u procesuiranju ovih predmeta.

Kirsten Campbell s koledža Goldsmiths u Londonu je rekla da se mora nastaviti unapređenje naslijeđa Tribunala u kontekstu krivičnog gonjenja seksualnog nasilja.

“Rodna pravda je nova ideja kojoj doprinose krivična gonjenja seksualnih zločina. Treba da se pomaknemo na sve segmente pravosuđa. Treba sagraditi rodnu pravdu unutar konkretnog konteksta sukoba. Trebaju nam politike i okviri”, kazala je Campbell.

Adrijana Hanušić-Bećirović iz TRIAL Internationala je govoreći o rodnoj pravdi izrazila nezadovoljstvo u vezi s pristupom obeštećenju žrtava.

“Imamo tri propala pokušaja da se pred Parlamentom BiH usvoji Zakon o pravima žrtava torture. Imamo odluke Ustavnog suda koji je utvrdio da su neki takvi zahtjevi zastarjeli. To bi značilo da bi žrtva najkasnije do 1999. godine trebala da se vrati u entitet gdje je zločin počinjen i pokrene parnični postupak”, kazala je Bećirović.

Bećirović je istakla da je Sud BiH 2015. godine prvi put dosudio naknadu štete.

“I od tada imamo osam takvih presuda. Žrtve s kojim sam razgovarala kažu da je to dodatna osuda počinitelja”, kaže Bećirović.

Pravna savjetnica Haškog tribunala Claudia Hoefer je kazala da je sud uveo politiku ravnopravnosti spolova najprije u svojim redovima.

“Osim što sam bila voditeljica odjela za krivično procesuiranje zločina seksualnog nasilja, bila sam i fokalna tačka za žene zaposlene u ovom sudu – što je uključivalo savjetovanje o napredovanju, procesu zapošljavanja…” rekla je Hoefer.

Dodala je da je situacija daleko od idealne s obzirom da je u institucijama Ujedinjenih nacija na rukovodećim položajima tek 29 posto žena, ali da je strategija da ih do 2030. godine bude upola manje.

U Sarajevu se naredna tri dana održava Konferencija o zaostavštini Haškog suda.