Srijeda, 9 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Koalicija je utvrdila da je najmanje 130.000 ljudi nestalo ili ubijeno tokom ratnih dešavanja na teritoriji bivše Jugoslavije.

Dženana Karup-Druško iz Udruženja “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, kazala je da su dokumentovali 600 mjesta zatočenja i da raspolažu podatkom da je bilo zatočeno oko 160.000 ljudi.

“Karakteristika brojnih logora je da su ljudi iz njih izmještani na druge lokacije i vjerujem da ćemo dokazati da je to rađeno u svrhu etničkog čišćenja”, rekla je Karup-Druško.

Prema njenim riječima, od 160.000 zatočenih je 88.000 Bošnjaka, 12.000 Srba i 4.500 Hrvata.

Govoreći o rezultatima istraživanja na Kosovu, Bekim Blakaj je kazao da je najveći broj žrtava od bombardovanja NATO-a. Blakaj, koji radi na istraživanju ljudskih gubitaka “Kosovska knjiga pamćenja”, rekao je da nema općine u kojoj nije bilo stradanja na Kosovu, a među njima prednjači općina Đakovica.

Prema Blakaju, 13.173 čovjeka su izgubila život.

Slaven Rašković, koji radi na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj, govorio je o izazovima istraživanja 20 godina kasnije, kada je većina svjedoka mrtva, bolesna ili se ne želi prisjećati ratnih dešavanja.

Nataša Kandić, koordinatorica Koalicije za REKOM, kazala je da su na prostoru BiH u toku ratnih dešavanja stradala 743 državljanina Srbije i Crne Gore.

Prema njenim riječima, dokumentiranje ratnih žrtava i zatočeničkih objekata ima za cilj da doprinese osnivanju zvanične regionalne komisije za ustanovljavanje činjenica o ratnim zločinima.

Oko Koalicije za REKOM okupljene su nevladine organizacije – Udruženje “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu Banja Luka, Fond za humanitarno pravo Srbije, Fond za humanitarno pravo Kosova i “Documenta” iz Hrvatske.

Oni iskazuju spremnost da doprinesu formiranju znanja i pamćenja o tome što se dogodilo u prošlosti, i pomognu državama da ispune svoju historijsku obavezu prema žrtvama, a to je javno priznanje svake pojedinačne žrtve, kao garancija neponavljanja zločina.

Kandić je izrazila nadu da će Samit u Rimu naredne godine rezultirati donošenjem deklaracije o osnivanju REKOM-a.

Najčitanije
Saznajte više
Ne dopustiti da sjećanje na genocid postane samo ceremonijalno
I danas se suočavamo s poricanjem genocida u Srebrenici i holokausta te glorifikacijom ratnih zločinaca, a akademska istraživanja su važna u kreiranju narativa o genocidu na međunarodnom nivou, rečeno je u nastavku međunarodne konferencije “Naša priča, naše obećanje”, posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Očuvanjem kulture sjećanja protiv negiranja genocida
Memorijalni centar Srebrenica u budućem radu bavit će se obrazovanjem i načinom kako se rat u Bosni i Hercegovini i genocid istražuje i izučava, rekao je direktor ove institucije Emir Suljagić na otvaranju međunarodne konferencije posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Ukinut pritvor Stevandiću i Viškoviću
Predsjednik VSTV-a bio upoznat s pregovorima s Dodikom