Arklof zatražio zamjenu doživotne robije
Jackie Banny Arklof, koji je osuđen u Švedskoj za ratne zločine počinjene u BiH i ubistvo dva policajca, zatražio je da mu se kazna doživotnog zatvora smanji na 27 godina.
“Odslužio sam 17 godina i mnogo bi mi značilo kada bi mi kazna bila smanjena”, napisao je Arklof u molbi sudu u švedskom gradu Örebro.
U pismu je dodao kako je nakon godina provedenih u zatvoru, “spreman da se nosi sa izazovima života van ćelije, zahvaljujući podršci prijatelja, porodice te organizacije Fryshuiset”. Ova je organizacija u švedskoj poznata po naporima da se bivši pripadnici nacističkog pokreta reintegriraju u tamošnje društvo.
Arklof je prva osoba u Švedskoj koja je osuđena za ratne zločine počinjene u BiH. Proglašen je krivim da je, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), mučio 11 ratnih zarobljenika u logoru Gabela kod Čapljine. Kazna koja mu je izrečena u sastavu doživotnog zatvora na koji je osuđen zbog učestvovanja u pljački banke kada su ubijena dva policajca.
Arklof se odlučio pridružiti snagama Hrvatske vojske (HV) 1993. godine. Nakon nekoliko mjeseci boravka u Francuskoj, gdje je obučavan u Legiji stranaca, stigao je u Zadar, gdje se pokušao priključiti postrojbama HV-a. Međutim, tamo mu je objašnjeno kako HV u svoje redove ne prima strane državljane, ali su mu kazali da se može priključiti jedinicama HVO-a.
Vojna policija HV-a ga je iz Zadra prebacila do granice sa BiH, gdje su ga preuzeli pripadnici HVO-a.
Arklof tvrdi da je istog dana po dolasku, kada im je kazao kako im se želi priključiti, dobio dokumenta HVO-a, kalašnjikov te je poslat u Rotimlju kod Stoca.
Viši sud u Mostaru u septembru 1995. osudio je Arklofa na 13 godina zatvora, te odredio da se nakon izdržavanja kazne zauvijek protjera iz BiH. Ovakva odluka je obrazložena činjenicom o ratnim zločinima koje je Arklof počinio na području Hercegovine, kao pripadnik čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj, odnosno antiterorističke grupe “Ludvig Pavlović”.
Prema presudi, Arklof je u junu 1993. godine u zatvoru Gabela teško pretukao ratnog zarobljenika, da bi 17. jula teško pretukao i seksualno maltretirao jednog zarobljenika. U presudi se navodi i da je u Grabovini kod Čapljine tjerao zarobljenike na vrelinu, bez hrane i vode da rukama čupaju trnovito rastinje, prijeteći im “kako u Stocu i Čapljini više neće biti Bošnjaka, te će im silovati žene i kćerke”.
Osuđen je i da je gumenim cijevima premlaćivao zatvorenike, te u Rotimlju kod Stoca držao zatočenim 65 žena i djece, prijeteći im da će biti spaljeni. Proglašen je krivim i za maltretiranje trudnice.
Vrhovni sud Federacije BiH (FBiH) je u februaru 1996. smanjio zatvorsku kaznu Arklofu sa 13 na osam godina.
Prema pisanju medija, upućen je na izdržavanje kazne u Zenicu. Nakon sedam nedjelja, izručen je u svoju državu, Švedsku. Međutim, švedski sud ga ubrzo oslobađa zbog nedostatka dokaza. Nakon pritiska bosanske dijaspore u Švedskoj, proces je ponovljen.
Istražiocima je Arklof rekao da je nekoliko puta dolazio u zatvor u Gabeli ali “nikad nisam ništa ukrao niti koga tukao ili ubio, samo sam od nekolicine zatvorenika uzimao dragocjenosti i zlatne zube”.
