Muzej ratnog djetinjstva na tavanu

Jasminko Halilović, inicijator i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je rekao da muzej traži javni prostor koji bi iznajmljivao, ali da lokalne vlasti nisu ništa ponudile.

“Mi smo spremni. Imamo sredstva da taj prostor uredimo i opremimo, imamo kolekciju koju ćemo izložiti, imamo dizajn izložbe. Ako se pitanje prostora riješi uskoro, još uvijek je moguće da muzej bude otvoren ove godine”, kazao je Halilović.

On je istakao da kolekciju od oko 2.800 eksponata, koja je većinom iz Sarajeva, ali i drugih gradove Bosne i Hercegovine, planira proširiti tako što će u narednih deset mjeseci biti održani Dani otvorenih vrata i mala prateća izložba u 14 mjesta širom zemlje. Sve je s ciljem da se kolekcija učini “bosanskohercegovačkom”.

Halilović je naglasio da je podrška javnosti bila neobično široka, od diplomatskog kora, apela javnih ličnosti i kulturnih radnika do navijača fudbalskog kluba Željezničar, koji su na svojim tribinama podigli 20 metara dug transparent “Mi zahtjevamo otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu”.

“Podrška javnosti je jako široka i zato smo upravo toliko razočarani što nas lokalne vlasti uporno ignoriraju”, zaključio je Halilović.

Filip Andronik je kao jedanaestogodišnjak u ratu počeo skupaljti omote hrane i proizvoda koji su stizali u humanitarnoj pomoći. Zahvaljujući kolekciji koju je poklonio muzeju, ušao je i u Ginisovu knjigu rekorda.

“Sad ima preko 1.500, 1.600 omota, koji su svi ostali u posjedu moje porodice svih ovih godina, zato što je to postala neka kolekcija koja je isuviše vrijedna. Ako ja bacim te omote, nema prilike da se zamjene. (…) Fizički su još uvijek na mom tavanu, ali čim se pojavi prostor samog muzeja, svi ti predmeti će biti predati Muzeju ‘Djetinjstvo u ratu’”, kazao je Andronik.

On je istakao da je ovaj muzej bitan, ne samo za BiH, nego i za cijelo čovječanstvo jer se tako može pokazati kako jedan dio stanovništva, tačnije djeca, doživljavaju rat.

“Mi kao dječaci i djevojčice nismo uopšte razmišljali šta znači da padaju granate i šta znači etničko čišćenje, genocid i ta neka politička situacija”, rekao je Andronik, dodavši da je iskustvo rata njegove generacije drugačije od iskustva starijih generacija ili onih koji su došle nakon njih.

Prva izložba Muzeja ratnog djetinjstva otvorena je 4. maja u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, a na njoj je predstavljen tek dio muzejskih eksponata.

“Recite im da vam je stalo. Recite im na izborima, recite im e-mailovima, recite im telefonom, recite im jer nas ignorišu. Čeka nas borba za stalnu lokaciju Muzeja ratnog djetinjstva, a zašto je to važno vi već znate. A nadam se da će oni doći, pa da će shvatiti kad vide našu prvu izložbu”, poručio je Halilović na otvorenju izložbe.

Izložba će trajati do 14. maja.