Četvrtak, 13 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

“Da sam imao autoritet, komandovao bih 44. brigadom, MUP-om”, rekao je Bojadžić, nekadašnji zamjenik odreda “Zulfikar” Armije BiH (ABiH).

On je ispričao da je sa grupom vojnika iz odreda došao u Jablanicu u aprilu 1993. godine. Jedan od zadataka, kako je kazao, bio je simirivanje situacije između Hrvatskog vijeća obrane i ABiH, a bilo je i obavještajnih zadataka. Rekao je da se obavještajni podaci ne prikupljaju na način da se saslušavaju ratni zarobljenici suprotne vojske.

“Nije mene interesovalo šta će neki vojnik reći. Nisu to pouzdane informacije”, dodao je on.

Bojadžić je optužen za premlaćivanje, seksualno zlostavljanje i silovanje civila i ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti u Jablanici 1993. godine.

Optuženi je rekao da je iz Jablanice otišao na planinu Igman u julu 1993., kada su se vodile borbe između Vojske Republike Srpske (VRS) i ABiH. Kazao je da je 27. jula 1993. sa Igmana otišao za Sarajevo, gdje je bio nekoliko dana.

Bojadžić je optužen da je u noćnim satima 28. jula 1993. godine, između ostalog, s jednim saborcem izveo iz Muzeja “Bitka na Neretvi” u Jablanici dvije zatočenice hrvatske nacionalnosti, koje su potom silovali.

Tužioca Sedina Idrizovića su zanimali razlozi njegovog odlaska za Sarajevo usprkos teškoj situaciji na Igmanu. Optuženi je obrazložio da je trebao izvijestiti nadređene o stanju na Igmanu, te o ideji formiranja nove jedinice na nacionalnoj osnovi.

Na pitanje zašto je ostao nekoliko dana, jedan od Bojadžićevih odgovora je bio da nije odmah mogao biti primljen kod predsjednika Alije Izetbegovića.

U ispitivanju se tužilac pozvao i na izjavu koju je Bojadžić dao haškim istražiocima, a u kojoj je navedeno da se dobro sjeća 28. jula 1993. godine iz razloga što je bila pucnjava u Sarajevu i da je mogao biti ubijen.

Odbrana je ranije na suđenju izvela dokaze da se pucnjava dogodila 1. augusta. Bojadžić je rekao kako misli da je govorio o događajima koji su bili tih dana, te da je u haškoj izjavi napravljena greška.

Suđenje se nastavlja 27. augusta, a Tužilaštvo BiH će u međuvremenu izmijeniti optužnicu i predložiti dokaze kojima nastoji osporiti dokaze Odbrane.

Povezane vijesti
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Glamoču
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovanu apelaciju Duška Suvare, koji je osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja i nečovječnog postupanja 1992. na području Glamoča, uz zaključak da nije povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje, kao ni pravo na ličnu slobodu i sigurnost.
Moneyval stavio BiH u period posmatranja zbog nedostataka u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma
Vijeće evropskog tijela za borbu protiv pranja novca Moneyval pozvalo je Bosnu i Hercegovinu da poboljša svoje mjere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma u izvještaju objavljenom početkom februara, dok domaće vlasti za Detektor sada priznaju da su utvrđeni fundamentalni nedostaci zbog kojih je država stavljena na posmatranje do februara 2026. godine i da rizikuje da bude označena kao mjesto sa strateškim nedostacima u suzbijanju nelegalnih tokova novca i njegovog korištenja za terorizam.