Članak

Odbrana Srećka Hercega traži oslobađanje

10. Februara 2015.00:00
Odbrana Srećka Hercega zatražila je da se optuženi oslobodi krivce za zločine počinjene nad srpskim civilima u Dretelju kod Čapljine.

This post is also available in: English

Iznoseći završnu riječ, Odbrana je kazala kako Tužilaštvo BiH nije dokazalo da je Herceg bio komandant zatvora u Dretelju, da je hapsio, zatvarao ili izdavao naređenja.

“Odgovorno tvrdim da sam nevin, apsolutno nevin i pred Bogom i pred ovim sudom. Tužilaštvo zna šta je ratni zločin, ali treba da zna da je zločin i progoniti nevinu osobu, da je zločin osuditi nevinu osobu”, rekao je optuženi Herceg, dodavši kako se nada da će Vijeće donijeti pravednu presudu bez političkog pritiska.

Njegov branilac Dražen Zubak istaknuo je da svjedoci nisu naveli da ih je Herceg maltretirao, kao i da nije dokazano da je bio komandant zatvora, jer takva institucija nije ni postojala.

“Nije bio zadužen za zatvorenike i uslove u Dretelju. A s druge strane, izveden je niz dokaza da je Herceg u to vrijeme obavljao drugu funkciju u Centru za obuku Hardomilje”, rekao je Zubak.

Hercegu se sudi da je, kao komandant Dretelja, zajedno sa Ivanom Zelenikom, Edibom Buljubašićem, Ivanom Medićem i Marinom Grubišić-Fejzić, pripadnicima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), učestvovao u tjeranju zatočenika na prisilni rad i mučenju.

Prema optužnici, Zelenika je bio oficir HOS-a, Buljubašić zamjenik komandanta, a Medić i Grubišić-Fejzić stražari.

Zubak je kazao da Herceg ne može biti oglašen krivim po komandnoj odgovornosti jer Tužilaštvo nije identificiralo niti jednu njegovu nadležnost. Dodao je i da niko od svjedoka nije pokazao na Hercega kao osobu koja je bila u Dretelju.

“Mene svi zovu Srećo, tako su me zvali i 1992. godine. Srećko me zovu u sudu, i tako stoji u zapisnicima, a to znači da je svjedoke neko na to navodio”, rekao je Herceg, dodavši da mu je ovim procesom nanesena velika nepravda.

Odbrana je podsjetila i da se Herceg za dio optužnice branio alibijem, te da dokazi upućuju da je od 11. maja do 1. juna 1992. bio na liječenju zbog ranjavanja, kao i da je početkom augusta te godine napustio HOS. Zbog toga, kako je rekao, nije bio pristuan kada su Srbi iz Dretelja odlazili.

“Iz dokaza Odbrane proizlazi da je HOS u vremenu iz optužnice bio podređen vlastima BiH. Bio je za jedinstvenu BiH, prihvatao sve građane, a to je bio razlog za sukob HOS-a i Hrvatskog vijeća obrane”, rekao je Zubak.

Edib Buljubašić je počeo iznositi završnu riječ u kojoj je kazao da nije hapsio, zatvarao i deportovao Srbe u Dretelj, te da nikoga nije seksulano zlostavljao.

“Jesam primio Srbe koje su HOS-ovci doveli na kamionu 2. augusta. Još sam primio dvije-tri grupe zatvorenika”, rekao je on, dodavši kako je bilo planskog protjerivanja Srba s područja Hercegovine, ali da on u tome nije imao nekog udjela.

Iznošenje Buljubašićeve završne riječi nastavit će se 24. februara.

Selma Učanbarlić


This post is also available in: English