Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na konferenciji pod nazivom “Obaveze BiH prema ženama koje su preživjele ratna silovanja, seksualno zlostavljanje i druge oblike torture” istaknuto je kako je ženama koje su preživjele ratno seksualno nasilje potrebno materijalno obeštećenje i postojanje minimuma zakonske regulative.

Učesnici konferencije su napomenuli kako u BiH još uvijek ne postoji jedinstvena zakonska regulativa koja se bavi pravima ovih žrtava.

“U BiH su tri odvojena pravna sistema koja, svaki na svoj način, regulišu pitanja prava žrtava seksualnog nasilja… Najveći problem je direktna pomoć žrtvama. Nema dovoljno informacija o institucijama koje postoje i nema koordinacije između zdravstvenih ustanova i nevladinih organizacija koje pružaju pomoć”, rekla je Saliha Đuderija, savjetnica ministra za ljudska prava i izbjeglice u BiH.

Na konferenciji je naglašeno i kako je neophodno da žene dobiju širi prostor u društvenoj zajednici, mjesto gdje mogu da kažu ono što ih tišti, te da na taj način izađu iz izolacije i prevaziđu stid.

Teufika Ibrahimefendić, terapeutkinja iz organizacije “Vive žene” koja radi sa žrtvama seksualnog nasilja, rekla je kako je samo jedan dio tih žena zatražio pomoć stručnjaka.

“Veliki dio žena još uvijek nije progovorio, a najčešći način njihovog nošenja s traumom jeste da šute o tome”, kazala je Ibrahimefendić.

Učesnici su istaknuli kako je neophodno da se o ratnom seksualnom nasilju govori kao rodnom, a ne kao etničkom ili nacionalnom.

Također je naglašeno kako nije dopustivo samo s vremena na vrijeme baviti se ženama koje su preživjele ovu traumu, jer će time žrtve izgubiti povjerenje u institucije koje im na takav način pružaju pomoć.

Konferenciju je organizovao “Forum žena” iz Bratunca, zajedno s još šest organizacija koje su pokrenule projekat “Ženski sud”.

Prije početka konferencije predstavljen je projekat “Ženski sud BiH – Zalaganje za prava preživjelih ratna silovanja”, a Stanojka Tešić, članica projekta, istaknula je kako je do sada diljem svijeta održano 40 “ženskih sudova” koji su se bavili različitim oblicima nasilja.

“Tema za koju smo se odlučili da se bavimo u BiH jeste ratno silovanje. ‘Ženski sud’ će se zalagati za prava silovanih žena koje su i danas, nakon rata, obespravljene”, rekla je Tešić.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu