This post is also available in:
On je proglašen krivim za protivzakonito zatvaranje civila iz naselja Muhići, Mahala i Otoka 27. maja 1992., dok je oslobođen optužbi za ubistva.
Sudsko vijeće je utvrdilo da je Prošić, bivši vojnik Šeste sanske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), pretresao kuće i istjerivao civile koji su potom zatvoreni u zarobljeničke objekte u centru Sanskog Mosta.
Međutim, nije prihvaćeno da su njegove radnje bile u sklopu napada na nesrpsko stanovništvo.
“Njemu je bilo poznato da se zatvaraju nesrpski civili, ali nije pokazao da dijeli diskriminatorsku namjeru”, rekao je Darko Samardžić, predsjedavajući Sudskim vijećem.
Pozivajući se na iskaze svjedoka, Samardžić je naveo da je Prošić pomogao jednoj bošnjačkoj porodici krajem maja 1992. godine.
U nedostatku dokaza, Sudsko vijeće oslobodilo je Prošića optužbi za ubistvo osam civila u kući Hilme Hegića, kao i za učešće u odvođenju i ubistvu još tri civila.
“Nesporno je da je optuženi bio ispred, a ne u kući i da je lišio života civile”, naveo je Samardžić.
Svjedokinja Vezira Vojniković jedina je preživjela ova ubistva i na suđenju kao krivca označila Prošića. Međutim, kako je kazao predsjedavajući, ona nije znala navesti ime i prezime izvršioca u iskazima koje je dala 1993. i 1996. godine.
Samardžić je kazao da se iskaz sa suđenja razlikuje od onih datih u istrazi, te da Vojniković nije mogla pojasniti razlike.
Obrazlažući dio presude po kojoj je Prošić oslobođen optužbe da je također 27. maja sa dvojicom vojnika odveo tri civila u pravcu naselja Krkojevci, gdje su ubijeni, Sudsko vijeće je navelo da iskazi svjedoka to van sumnje ne dokazuju.
Prošić, koji je bio optužen za zločin protiv čovječnosti po Krivičnom zakonu BiH (KZ BiH), osuđen je po Krivičnom zakonu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) za zločin protiv civilnog stanovništva.
Prošić, koji je uhapšen u novembru 2011. godine, pušten je na slobodu i određen mu je kućni pritvor.
Na ovu presudu dozvoljena je žalba.
