State Department: Loše stanje ljudskih prava u BiH

BIRN BiH

U godišnjem izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se tiče Bosne i Hercegovine stoji da i dalje postoje ozbiljni problemi kada je riječ o poštivanju ljudskih prava.

“Izvještaji ukazuju da je više osoba stradalo od mina, da je prisutno zlostavljanje građana od policije, da su zatvori pretrpani te da su u njima loši uslovi, da su ugrožene medijske slobode i slobode civilnog društva, da je prisutna diskriminacija na spolnoj, etničkoj i religijskoj osnovi, te diskriminacija osoba sa invaliditetima i seksualnih manjina”, stoji u izvještaju.

U izvještaju također stoji da su zamijećene opstrukcije povratka izbjeglica, da još postoji problem trgovine ljudima, kao i ograničenja u primjeni prava radnika. Posebno je naglašeno da su dvojica optuženih za ratne zločine – Ratko Mladić i Radovan Karadžić – i dalje slobodni.

Izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu State Department radi od 1977. godine i dostavlja ga Kongresu. Ove godine se tiče stanja u 196 zemalja.

Izvještači primjećuju da je tokom 2007. godine učinjen “značajan napredak” kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina u BiH. Tako je konstatovano da je Haški tribunal prebacio Sudu u Sarajevu ukupno šest predmeta koji se tiču 10 optuženih, ali da su i lokalne vlasti pokrenule niz istraga i okončale više suđenja. Tako je zabilježeno da je Državno tužilaštvo otvorilo 17 novih istraga koje se tiču 45 osumnjičenih, a Sud potvrdio osam optužnica za 14 osoba.

Također je primijećeno da je policija RS-a u junu prošle godine uhapsila Zdravka Tolimira, za kojim je potjernicu raspisao Haški tribunal. Tolimir je optužen za uključenost u genocid koji je počinjen u Srebrenici. Ovo je prva osoba optužena u Haagu za ratne zločine koju je policija RS-a uhapsila od kraja rata.

Istaknuto je i da je Visoki predstavnik Miroslav Lajčak iz policije uklonio 35 policajaca koji se na razne načine dovode u vezu sa ratnim zločinima ili mrežom pomagača haških bjegunaca. Protiv ovih policajaca Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu.

Kao pozitivan pomak spomenut je i niz hapšenja osumnjičenih i optuženih za ratne zločine, što je rezultat rada pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te niz presuda koje su prošle godine izrečene pred Sudom BiH. Međutim, kao negativno, spomenut je bijeg Radovana Stankovića, koji je za ratne zločine u Foči osuđen na 20 godina zatvora. Stanković je iz fočanskog zatvora pobjegao krajem maja 2007. godine. Pozivajući se na “zvanične izvještaje”, State Department konstatuje da je šest osoba pod istragom zbog umiješanosti u njegov bijeg.

“Godine 2006. Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu o aktivnostima bivšeg komandanta Petog korpusa Armije BiH generala Atifa Dudakovića i drugih nepoznatih osoba”, bilježi izvještaj. “Istraga je još u toku.”

“I pored lokalnih i međunarodnih napora uloženih u procesuiranje ratnih zločina, mnogi nižerangirani počinioci ubistava i drugih zločina ostali su nekažnjeni. Među njima su i oni koji su odgovorni za ubistva oko 8.000 osoba nakon pada Srebrenice, te za nestanak ili ubistva između 13.000 i 15.000 osoba za čije se stradanje pretpostavlja da je posljedica etničkog čišćenja”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju State Departmenta zabilježeno je i da je u Bosni i Hercegovini 2007. godine u nesrećama u minskim poljima stradalo 30 osoba, od kojih je osmero poginulo.

U dijelu izvještaja koji govori o agencijama što se bave provođenjem zakona, konstatuje se da je pokrenuto pitanje reforme policije, ali da proces nije okončan zbog različitih stavova vodećih političkih partija.

Također je primijećeno da postoji povećan broj slučajeva ugrožavanja medijskih sloboda. Istaknuto je kako je jedan broj medija u Republici Srpskoj “pristrasan prema Vladi RS-a”, ali i da su mediji u Federaciji također pokazali određeni nivo pristrasnosti “prema etnicitetu”, mada nije zamijećena pristrasnost prema određenim političkim partijama.

U dijelu koji se tiče medijskih sloboda, također je istaknuto da radna prava novinara nisu uvijek ispoštovana te da ih najčešće krše privatni vlasnici: “U nizu slučajeva, novinari rade bez ugovora ili socijalnih i zdravstvenih beneficija koje su garantovane zakonom.”

Prema podacima State Departmenta, koji se poziva na UNHCR, u protekloj godini je zabilježeno više od 6.000 povrataka izbjeglica. Od završetka rata do kraja prošle godine, vratilo se više od milion izbjeglica, među kojima je skoro pola miliona povratnika u područja gdje su sada manjina. No, pozivajući se na lokalne nevladine organizacije i UNHCR, u izvještaju je konstatovano da se veći broj zvanično zabilježenih povrataka tiče samo povratka imovine, a ne održivog povratka, koji podrazumijeva i fizičku prisutnost izbjeglih u svojim domovima.

Zvanični podaci kažu da 131.634 osobe još uvijek čekaju na povratak, koji im, pored ostaloga, onemogućava visoka stopa nezaposlenosti (preko 40 posto), diskriminacija, te neprijateljsko okruženje u sredinama gdje su manjina.

“Mnogi povratnici, kao razlog zašto ne mogu da se vrate, ističu nemoć vlasti da uhvate počinioce ratnih zločina”, konstatuje State Department.