Članak

Srbija obustavila istragu protiv Bratislava Živkovića za ratovanje u Ukrajini

14. Juna 2019.12:32
Više javno tužilaštvo u Kruševcu u Srbiji obustavilo je istragu protiv člana Ravnogorskog pokreta Bratislava Živkovića, koji se sumnjičio za organiziranje učestvovanja u ratu u Ukrajini.

This post is also available in: English

Živković – koji se spominje u prvoj optužnici u Bosni i Hercegovini za ratovanje u Ukrajini koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv Gavrila Stevića – rekao je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) da je “pravda pobijedila” i da se nakon obustave istrage vratio u Donjeck u Ukrajini “svojim poslovima”.

“Ne krijem da sam spreman svakom Srbinu da pomognem koji dođe ovdje. Nijedan neće biti ni gladan, ni žedan. Ali ja sâm nikoga ne vrbujem niti organizujem za bilo šta. Ne bojim se nikoga i ničega, pa ni da budem ponovo uhapšen kada se vratim u Srbiju”, kazao je Živković.

Upitan o predmetu protiv Stevića – u čijoj optužnici se Živković spominje kao osoba koja mu je pomogla da stigne u Ukrajinu – Živković je rekao da ne želi davati komentar jer je postupak u toku.

“Mogu jedino reći da je to jedan od par ljudi koje sam upoznao u svom životu u kome nema ni trunke mržnje, zavisti i podlosti prema drugim ljudima, bilo kakve vjere ili opredjeljenja. On je moj veliki prijatelj i brat”, kazao je Živković, kojem je zabranjen ulazak u BiH.

Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv Stevića krajem aprila ove godine, a izjašnjenje o krivnji je zakazano za ponedjeljak, 17. juna.

Prema optužnici u koju je BIRN imao uvid, Stević je rekao tužiocima da ga je Živković u ljeto 2014. godine pozvao da dođe u Beograd, odakle je skupa s njim otišao u Moskvu, zatim Rostov na Donu, te na kraju na ukrajinsko ratište.

“Stević je naveo da je želio da bude novinar i da izvještava i prati dešavanja s tog područja, a da je Bratislav Živković želio da bude dobrovoljac pod njegovom komandom”, stoji u optužnici.

Više javno tužilaštvo u Kruševcu u Srbiji je u pisanom odgovoru BIRN-u kazalo da je obustavilo istragu protiv Živkovića o tome da je organizirao odlaske u Ukrajinu, ali nije navelo razloge, a sam Živković tvrdi da se u Ukrajini ne bavi ratovanjem.

“Borimo se svako na svoj način, neko puškom, neko propagandom, a neko drugim djelima… Sada se trenutno bavim pomoći i zaštitom djece na Donbasu koja stradaju od ukopskih mina”, rekao je on.

Desetine srpskih volontera se borilo na strani proruskih snaga u Ukrajini, a krajem prošle godine BIRN je objavio da je u Srbiji do sada 29 osoba osuđeno za ratovanje u Ukrajini – a da je većina dobila uslovne kazne nakon priznanja krivice.

Živković je uhapšen u augustu prošle godine u Kruševcu, ali je pušten nakon obustave istrage.

Krajem prošlog mjeseca, Živković je objavio video na YouTubeu u kojem je pozvao na formiranje posebne jedinice srpskih i ruskih ratnika, te poručio srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću da “ima dobrovoljaca koji bi ratovali na Kosovu”.

“Dozvolite nam da formiramo jedan dobrovoljački odred srpsko-ruski kao što je uvijek bio, u svim ratovima, i u Rusiji i u Srbiji, bez obzira na te vaše zakone kojim želite da sudite nama koji ratujemo i koji smo ratovali ovdje na teritoriji Rusije i onim koji su bili dobrovoljci na teritoriji Srbije”, kazao je Živković na videosnimku.

On je za BIRN također rekao da mu je zakon kojim se zabranjuje ratovanje u drugim zemljama – “smiješan”.

“Nema zakona koji može da slomi mene i moju borbu za pravdu, bar onu koju ja imam u svojoj glavi. A taj zakon koji je donijet o ratovanju na teritoriji stranih država za mene je apsolutno neinteresantan i, štaviše, smiješan. I uvijek ću da mu se podsmijevam sve dok jasno ne odvoji dobrovoljce od plaćenika. Vidite, mnogi dobrovoljci su osuđeni u Srbiji baš zato što nisu krili svoju ljubav prema bratskom ruskom narodu, a od plaćenika tek par njih je osuđeno, jer oni dobro kriju svoje angažovanje, i ponovo i ponovo odlaze”, kazao je Živković.

Živković je dodao da bi mogao da organizira “bar 300 dobrovoljaca” ukoliko dođe do rata na Kosovu, te da bi neki od njih bili i iz Republike Srpske.

“Sam predsjednik je više puta pitao ko će da ratuje ako dođe do rata na Kosovu i Metohiji. Evo, ja sam mu dao odgovor da ću moći da organizujem bar 300 dobrovoljaca iz Rusije, Srbije, Crne Gore, Republike Srpske, Makedonije, a javili su se dobrovoljci-veterani i iz Belorusije, Rumunije i Poljske. Za sam početak rata to nije malo, to je jedna cijela brigada prekaljenih ratnih veterana, koja više vrijedi od tri brigade neiskusnih i golobradih mladića koji nikada nisu omirisali barut”, pojasnio je on.

Odluku o obustavi istrage protiv Živkovića kritizirao je istraživač Beogradskog centra za sigurnosne studije Bojan Elek, koji je rekao da Srbija nije dovoljno posvećena procesuiranju odgovornih za ratovanje u Ukrajini.

“Do sada, tužilaštva su podizala optužnice na osnovu dokaza da su srbijanski državljani ratovali u Ukrajini. Ovo je jasna indikacija nedostatka posvećenosti da se riješi ovaj problem”, kazao je on.

Srbijansko ministarstvo pravde nije odgovorilo na upit BIRN-a u vezi sa ovim slučajem.

Živkoviću je, osim u BiH, zabranjen ulazak u Crnu Goru 2015. godine. Dvije godine kasnije, izbačen je iz Rumunije nakon što je optužen za špijunažu NATO vojnih baza.

This post is also available in: English