Novac na računima Slave Ivankovića Lijanovića imao porijeklo

Kerima Prašljivić je pojasnila da je nalaz finansijske struke sačinila po nalogu Suda BiH sa zadatkom da utvrdi promet i porijeklo novčanih sredstava kod četiri banke za period od 2007. do 2012. godine.

Prema njenim riječima, Slavo Ivanković Lijanović je na račun primao uplate nastale po zajmu, potom plaće, kamate, a mogao je i sam uplaćivati novčana sredstva. Dodala je da je 1999. imao priliv na štednu knjižicu u iznosu od 1,8 miliona maraka.

“Na osnovu podataka koje sam dobila od banke iz Širokog Brijega, Slavi Ivankoviću Lijanoviću je ‘Commerzbank’ iz Frankfurta na račun uplatila 951.000 eura po osnovu konačne presude Zemaljskog suda u Memmingenu”, rekla je Prašljivić.

Ona je napomenula i da je optuženi od sredstava koja su mu isplaćena iz Njemačke mogao dokazati porijelo novca i da je od tog iznosa mogao davati pozajmice, kupovati nekretnine, a ta su sredstva, kako je dodala vještakinja, mogla biti korištena do danas.

“Po osnovu plate, Slavi je isplaćeno oko 105.000 maraka. Mislim da je vještak kojeg je angažovalo Tužilaštvo u obzir samo uzeo 18.000 koje je primio preko računa, a nije 87.000 maraka koje su mu isplaćene iz blagajne u gotovini, jer se, po starom zakonu, do 2009. tako moglo raditi”, kazala je vještakinja.

Na upit predsjedavajuće Vijeća Amele Huskić kako može biti sigurna za isplatu u gotovini po osnovu plate, vještakinja je odgovorila da je imala na uvid naloge za isplatu iz blagajni.

Tužilac Ismet Šuškić je prigovorio na nalaz koji se odnosi na Slavu Ivankovića Lijanovića, te kada mu je vještakinja rekla da su sredstva uplaćena iz Njemačke mogla biti kapitalizirana kroz pozajmice i kupovinu nekretnina, istakao je da se radi o pretpostavkama.

Vještakinja je tužiocu odgovorila da nije utvrdila gdje su sredstva iz Njemačke plasirana niti je pratila njihov tok, ali da se za pojedine uplate može zaključiti da se radi o povratu zajma.

Slavu te Jerku i Jozu Ivankovića Lijanovića, kao i Miroslava Čolaka, optužnica tereti za pranje novca, a Milorada Bahilja, Jozu Sliškovića, Željka Mikulića, Draženka Kvesića, Mirjanu Šakotu i Mirka Galića za neplaćanje poreza. Svima je na teret stavljen i organizovani kriminal, a pored njih za neplaćanje poreza se terete firme “Lijanovići”, “Mi-MO”, “Farmer”, “Farmko” i “Optimum”.

Vještak ekonomske struke Mirsad Šarić je na početku iznošenja nalaza i mišljenja za firmu “Mi-MO” kazao da je odgovorna osoba bio optuženi Bahilj.

Prema vještaku, Uprava za indirektno oporezivane (UIO) konstatovala je da su uništene poslovne knjige, ali ne na koji način.

“Za februar 2007. UIO je utvrdila poresku obavezu od 845.000 maraka. Sredstva nisu plaćena do zadanog roka, te se krenulo s pljenidbom sredstava na bankovnim računima, ali je zaplijenjeno samo nešto više od 5.000 maraka. Nije bilo sredstava iz kojih je moguće naplatiti dug”, rekao je vještak.

UIO je poslije, prema vještaku, firmu “Mi-MO” proglasila nesolventnom jer nisu pronađeni na prijavljenoj adresi i nisu imali dovoljno raspoloživih sredstava iako su do 2011. dostavljane PDV prijave.

Vještak je kazao da je UIO propustila da primijeni postupak posebne šeme, odnosno da se naplate sredstva iz dužnikovih nenaplaćenih potraživanja, kao i da je “Mi-MO” zaključio ugovore o cesiji kojima svoja potraživanja prenosi na firmu “Lijanovići”.

Nastavak suđenja je 28. novembra, kada će vještak nastaviti sa iznošenjem nalaza.