“Kao obični Ukrajinac, iskreno, osjećam frustraciju kada shvatim da se prema ruskim ratnim zločincima moramo odnositi humano i slijediti konvencije. Posebno je teško kada vidite zlodjela koja oni čine”, kaže Senchenko, dodajući da je mnogim službenicima koncept tranzicijske pravde bio nepoznat.

“Ali mi gradimo pravnu državu, a to nas razlikuje”, dodaje on.

Ukrajina se suočava s raširenim nepovjerenjem u pravosuđe zbog korupcije i slabih pravosudnih institucija, napominje Nataliia Hendel, trenerica tranzicijske pravde.

“Tu se prije radi o općem nepovjerenju u pravosudni sistem”, kaže ona.

Prilično često tokom obuka ona sluša o općoj korumpiranosti sudske vlasti.

“Kako onda možemo očekivati pravdu ako, naprimjer, postoji korupcija na ukrajinskim sudovima … Pravni nihilizam je prilično raširen”, kaže Hendel.

Ovo nepovjerenje stvara dodatne izazove za uspostavu pravnog sistema tokom deokupacije teritorija. Hendel također ukazuje na nedostatak povjerenja u međunarodni pravosudni sistem, posebno u Ujedinjene nacije (UN), za koje Ukrajinci vide da mogu samo izražavati zabrinutost bez stvarnih mehanizama odgovornosti. To ograničava učinkovitost međunarodnog pravosuđa u traženju odgovornosti za ratne zločine.

Tokom ruske okupacije ljudi se često suočavaju s teškim izborom: ostati u svojim domovima pod kontrolom okupatora ili ostaviti sve i evakuisati se. Mnogi su bili prisiljeni da ostanu i da komuniciraju ili čak sarađuju s okupacijskim vlastima kako bi preživjeli. U takvim okolnostima tranzicijska pravda postaje ključni mehanizam za pravedno rješavanje odgovornosti i podršku žrtvama, igrajući presudnu ulogu u vraćanju povjerenja javnosti.

Nataliia Hendel naglašava: “Mehanizmi ove pravde imaju za cilj pravednost, nadoknadu štete, pravo na istinu i garanciju neponavljanja, što je posebno važno u ukrajinskom kontekstu.”

Takvi elementi pravde doprinose izgradnji sigurnog i demokratskog društva.

Program obuke za ukrajinske državne službenike ima za cilj razvijanje vještina i znanja neophodnih za podršku pravdi, integraciju pogođenih pojedinaca i osiguravanje poštivanja prava u deokupiranim regijama. Prema riječima Yuliije Lykhach, direktorice Srednje škole za javno upravljanje, taj je program razvijen u partnerstvu s Haškom akademijom za međunarodno pravo i drugim evropskim partnerima.

“Svrha ove obuke je poboljšati profesionalnu spremnost službenika kako bi mogli provoditi mehanizme tranzicijske pravde u Ukrajini”, kaže Lykhach.

Program ima više nivoa oblikovanih za državne službenike različitih kategorija, te kombinuje teorijsko znanje s praktičnim vještinama. Značajan dio kursa sastoji se od interaktivnih vježbi, kao što su rasprave o međunarodnim studijama slučaja i grupni rad, omogućujući polaznicima da razumiju kako se tranzicijska pravda primjenjuje u stvarnim situacijama. Naprimjer, jedan praktični slučaj bavi se dokumentovanjem zločina počinjenih na okupiranim teritorijama, što je od presudne važnosti za daljnje razmatranje na sudovima. Drugi slučaj se fokusira na vraćanje povjerenja javnosti kroz transparentne postupke nadoknade i memorijalizaciju ratnih događaja.

Tranzicijska pravda pomogla je balkanskim zajednicama koje su prošle kroz rat 1990-ih da prevladaju neke od posljedica sukoba: neke žrtve su dobile odštetu, a značajan postotak krivaca za ratne zločine odgovarao je pred posebnim tribunalima i nacionalnim sudovima.

Hendel analizira međunarodne slučajeve poput onih s Balkana. To omogućuje stručnjacima da razumiju kako se međunarodni modeli mogu prilagoditi ukrajinskoj stvarnosti i pruža alate za rješavanje sličnih pitanja. Ovo iskustvo pomaže učesnicima programa da nauče kako da rade na slučajevima u kojima se moraju uzeti u obzir interesi žrtava i osigurati pravda.

Ukrajina već provodi određene elemente tog iskustva, uključujući saradnju s Međunarodnim krivičnim sudom i inicijativu za osnivanje posebnog tribunala za agresiju. Međutim, kako ističe Hendel, jedinstveni slučaj Ukrajine uključuje Rusiju, stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, što komplikuje međunarodnu pravdu.

To je jedan od razloga zašto je program obuke o tranzicijskoj pravdi vitalna komponenta u ponovnoj uspostavi pravde u Ukrajini. Ne samo da poboljšava stručnu osposobljenost službenika nego im pomaže i da duboko razumiju važnost humanitarnog prava, saradnje sa žrtvama i dokumentovanja zločina koje su počinili okupatori.

Program postaje ne samo mehanizam za ponovnu uspostavu pravde već i praktičan alat za integrisanje žrtava u miroljubivo društvo.

Program obuke također naglašava rad sa žrtvama. Prema Hendel, posebna se pažnja posvećuje psihološkoj podršci, rehabilitaciji i nadoknadi za žrtve. Taj posao nije samo težak, već je i emocionalno iscrpljujući za učesnike programa. Povratne informacije od učesnika pokazuju da su časovi obuke postali prilika ne samo za učenje novih vještina nego i za prevladavanje vlastitih predrasuda i psiholoških barijera.

Učesnici programa suočavaju se sa izazovima, uključujući nedostatak jasnog pravnog okvira za provedbu elemenata tranzicijske pravde u Ukrajini. Lykhach napominje da u Ukrajini mnogi aspekti ostaju pravno neriješeni, posebno kako tumačiti postupke onih koji su sarađivali s okupatorima u okolnostima opasnim po život ili iz nužde. Ovo je pitanje posebno kompleksno, jer je važno izbjegavati pretjeranu strogoću i osigurati pravedan pristup u slučajevima koji uključuju obične ljude koji nemaju alternative.

Ona napominje da pozitivne povratne informacije učesnika potvrđuju važnost programa: “Svi su polaznici potvrdili da je obuka bila korisna i orijentisana na praksu.”

Osim toga, program pokriva teme kao što su obnova infrastrukture i podrška interno raseljenim osobama. Senchenko napominje da su tokom obuke učesnici raspravljali o obnovi ključne infrastrukture, naglašavajući važnost integrisanja načela humanitarnog prava u te procese:

“Planovi za deokupaciju trebali bi uključivati ne samo obnovu infrastrukture nego i rad sa žrtvama i suzbijanje saradničkih aktivnosti”, kaže Senchenko.

Obuka u ovom programu postala je novo i korisno iskustvo za mnoge državne službenike. Senchenko navodi da je nakon učešća u programu stekao novo razumijevanje humanitarnog prava i pristupa dokumentovanju zločina. On također napominje da, zahvaljujući obuci, zajednice koje su prošle kroz privremenu okupaciju sada mogu učinkovitije planirati teritorijalni oporavak, uzimajući u obzir međunarodne pravosudne standarde.

Senchenko je i sam naučio o važnosti dokumentovanja dokaza o zločinima za daljnje razmatranje na sudovima. Napominje da su sada lokalne zajednice koje su prošle kroz okupaciju upućenije i motivisanije da bilježe zločine radi postizanja pravde za žrtve.

Pitanje tranzicijske pravde je izuzetno važno za Ukrajinu kako bi obnovila povjerenje javnosti i ponovo izgradila društvo nakon rata.

“Tranzicijska pravda za Ukrajinu nije samo prilika za prevladavanje današnjih izazova, nego i šansa za stvaranje snažnog pravnog temelja za budućnost gdje će se svaki građanin osjećati zaštićeno”, naglašava Hendel.
Ukrajinsko društvo, koje prolazi kroz teška iskušenja zbog rata, sve više raspravlja o potrebi za pravdom i ponovnom uspostavom reda. Tranzicijska pravda ovdje igra ključnu ulogu: ona ne samo da krivce privodi pravdi već i prepoznaje patnju žrtava, pomaže vraćanju dostojanstva žrtava i uspostavlja historijsku istinu. Nakon završetka rata, ova pravda će pomoći u postavljanju čvrstih temelja za pomirenje unutar ukrajinskog društva.