Digitalizacija BiH u kontekstu evropskih integracija

Prošla je skoro decenija od kada su se vlade zemalja Zapadnog Balkana obavezale da će koristiti otvorene podatke i digitalizaciju za pokretanje reformi javne uprave i dobrog upravljanja. Inicijative poput Partnerstva za otvorenu vlast i usklađivanja sa okvirima Evropske unije, skupa sa zadnjim dešavanjima u oblasti vještačke inteligencije i digitalne ekonomije, pomažu unapređenju tih procesa.

Najnovije istraživanje BIRN-a o dostupnosti otvorenih podataka i digitalizaciji na Zapadnom Balkanu mapira na hiljade e-usluga i preko 3.000 skupova podataka iz otvorenih izvora, provodeći preko 50 intervjua s ciljem istraživanja kapaciteta i angažmana ključnih sudionika u ovim područjima. Istraživanje također naglašava negativne trendove – kao što su curenje podataka, kršenja privatnosti, neadekvatni odgovori na cyber napade te nedosljedna primjena politike – koji predstavljaju znatne izazove u napretku.

Prilikom predstavljanja izvještaja, u uvodnim obraćanjima Mervan Miraščija, direktor Fonda otvoreno društvo Zapadnog Balkana, rekao je kako se u posljednjem periodu pokušavaju ubijediti vlade država regiona na korištenje bar deklarativnog nastojanja da se ubrza proces evropskih integracija.

“Jedan od veoma bitnih stubova jeste praktično digitalna transformacija”, kazao je.

Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, rekao je kako BiH kaska za velikim brojem zemalja u regiji, te da je potrebno ove procese prioritizirati.

“Ono što vidimo u posljednje vrijeme jeste važnost da se o ovom pitanju razgovara u kontekstu evropskih integracija”, kazao je Džidić i dodao da političari postaju svjesni stvarnih posljedica tek kada se nešto desi, kao u slučajevima cyber napada.

Šest zemalja obuhvaćenih ovim izvještajem – Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – poduzelo je značajne korake ka uvođenju e-uprave u osiguravanju dobre uprave.

Istraživanje BIRN-a pokazuje da je samo u protekloj godini građanima i poslovnim subjektima u ovih šest zemalja Zapadnog Balkana isporučeno nekoliko hiljada usluga e-uprave. Na zvaničnim vladinim web stranicama za otvorene podatke dostupno je više od 3.000 setova podataka za ponovno korištenje.

Međutim, istraživanje BIRN-a navodi i određene izazove i ograničenja. U gotovo svim zemljama primijećen je nedostatak političke volje, kao i skromna tehnička infrastruktura, te institucionalni kapaciteti i resursi. Uočeno je odsustvo adekvatnog nadzora i sistemske evaluacije procesa, dok su organizacije civilnog društva (OCD) i mediji rijetko uključeni u teme koje se tiču otvorenih podataka i digitalizacije.

“Također su primijećeni i problemi u vezi sa zaštitom ličnih podataka i cyber sigurnošću, što predstavlja rizik u ovim procesima”, navodi se u izvještaju.

Tanja Maksić, programska koordinatorica BIRN-a Srbija, predstavila je izvještaj i načine kako je nastao te ukazala ne neke ključne stvari.

Navela je kako veliki dio naših društava živi na mreži i provodi dio svog života u digitalnom ekosistemu. Dodala je da postoji svijest o ograničavajućim faktorima.

“Vlade u regionu su slabog demokratskog kapaciteta, politička podrška je nestalna, sredstva koja se ulažu upitna su i uzeli smo u obzir čitav niz cyber bezbjednosti”, kazala je.

U kontekstu pravnog okvira za e-upravu, Maksić je rekla da za punu implementaciju zakona ne postoji podrška političkog vrha. Pravni okvir za otvorene podatke u većini zemalja je povezan s politikama elektornske uprave ili slobode pristupa informacijama.

“Bitno je reći da portali otvorenih podataka stalno rastu, ali ono što nije dobro jeste da količina tih podataka može biti puno veća nego sad, budući da ne objavljuju sve institucije svoje podatke na ovim portalima“, kazala je.

Maksić je rekla da veliki nedostatak svih portala otvorenih podataka u cijeloj regiji jeste nedostatak visokovrijednih otvorenih podataka.

Faruk Hadžić, dekan na Univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju, rekao je da je digitalizacija u BiH od strane institucija potpuno pogrešno shvaćena od samog početka, odnosno da su sami temelji loše postavljeni.

“Treba javni sektor da pusti civilni sektor da dođe s gotovim rješenjima ili nekim prijedlozima rješenja koje će oni implementirati, jer na taj način mislim da se puno stvari može pokrenuti u BiH”, kazao je.

Hadžić smatra da civilno društvo i mediji mogu puno pomoći – civilno društvo s kreativnim rješenjima, mediji da ta rješenja promovišu, a javni sektor da bude otvoren za rješenja.

Aleksandar Mastilović, konsultant za digitalnu transformaciju pri IEEE, rekao je kako u BiH prvenstveno nedostaje strateški dogovor.

Između ostalog je, kroz primjere, naveo važnost cyber sigurnosti, kao i pravnog okvira.

“Kod nas imamo slučajeva da više zakona i odluka bude u suprotnosti jedan s drugim”, kazao je Mastilović, te dodao da je bitno da se problemi koji su političke prirode, odnosno borba oko nadležnosti ne prelijava u digitalni prostor.

Izvještaj je ponudio i preporuke vladama balkanskih zemalja i javnim institucijama radi unapređenja web portala za otvorene podatke, kao i preporuke za unapređenje pravnog okvira za otvorene podatke i digitalizaciju.

Vlade i javne institucije trebaju osigurati standardizaciju podataka koja će olakšati analizu i korištenje podataka od strane civilnog društva, poslovnog sektora i drugih korisnika, a državne institucije se trebaju fokusirati na pružanje skupova podataka visoke vrijednosti, koji su od velike i značajne koristi društvu, okolišu i ekonomiji.

Pored toga, vlade trebaju izdvojiti specifične i stalne budžete za inicijative otvorenih podataka. Dodatno, stvaranje javno-privatnih partnerstava i povećanje angažmana privatnog sektora trebaju se provoditi na transparentniji način. Ključno je da vlade i nadležne institucije implementiraju jače mjere sigurnosti kako bi zaštitile osjetljive podatke i spriječile cyber napade.

Javne institucije i vlade trebaju osigurati pouzdanost i kontinuiranu dostupnost platformi za otvorene podatke, bez tehničkih i drugih prekida.

Vlade bi trebale razviti strategije za osiguranje procesa upravljanja podacima i dokumentima, s jasnom hijerarhijom dokumenata, nivoom pristupa i protokom podataka, te osigurati da zakoni i regulative sadrže jasne odredbe o standardizaciji dokumenata i e-usluga, s jasnim obavezama svih institucija da održavaju ujednačen kvalitet usluga. Zakoni bi trebali propisati koje setove podataka institucije moraju redovno objavljivati.

Također bi trebale osigurati da zakoni i regulative sadrže jasan i dostupan proces za žalbe korisnika koji se susretnu s problemima u pristupu otvorenim podacima.

Prema izvještaju, javne institucije trebaju imati adekvatne budžete, kao i ljudske i tehničke resurse kako bi osigurale kvalitet usluga, a nadležne institucije trebaju uspostaviti metričke pokazatelje za praćenje i provoditi redovne revizije i provjere kvaliteta kako bi se osigurali visoki standardi i konkretan društveni utjecaj.