Dodik je izjavu premijera Federacije Nermina Nikšića da se u Republici Srpskoj sistemski terorišu povratnici zbog učestalih napada nazvao politikantskom, tvrdeći da su u ovom entitetu riješeni svi slučajevi.

“U Republici Srpskoj su otkriveni svi napadi na povratnike i činimo sve da obezbijedimo stabilno i bezbjedno okruženje. Svi oni koji počine bilo kakav akt prema ljudima druge vjere i nacije, ili iz bilo kog motiva, treba da odgovaraju na najstroži način”, izjavio je Dodik ranije.

Okić je u ranijem istraživanju za Detektor ispričao da je predvodio kolonu od oko 400 osoba 29. aprila 1996. godine kada su naišli na oružanu zasjedu. Nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, krenuli su u obilazak mjesta Sjenina kod Doboja, iz kojeg su tokom rata izbjegli. Kod zaseoka Kapetanovići kolona je napadnuta minobacačima, mitraljezima i snajperima.

“Rizah Okić, Ibrahim Osmanović i Enver Dubinović su tada ubijeni, a Sabiha Vehabović je prilikom povlačenja izgubila nogu u minskom polju. Niko za to nije procesuiran”, opisao je ranije Okić u istraživanju u kom je tada Detektor otkrio da je tek nakon 24 godine izdata naredba o provođenju istrage za ovaj zločin.

Istraživanje Detektora na osnovu prvostepenih i drugostepenih presuda za djela učinjena iz mržnje i presuda s kvalifikacijom “izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” pokazuje da, i kada dođe do optužnica, presude su najčešće uslovne, niže od godinu dana ili oslobađajuće.

I Safet Mustafić iz Srebrenice, čija je majka poginula 2005. godine od eksplozivne naprave u blizini svoje kuće u mjestu Pećišta kod Srebrenice, kaže za Detektor da Dodik ovakvim izjavama vrijeđa i ponižava povratnike. Slučaj ubistva njegove majke nije riješen.

“Dodik ide toliko daleko sa ovakvim izjavama, testirajući strpljenje povratnika raznim uvredama i obmanama”, rekao je Mustafić.

U saopćenju Udruženja žrtava i svjedoka genocida, koje je izdato povodom Dodikovog odgovora Nikšiću, navodi se da je od 1996. do 2022. godine na području Republike Srpske ubijeno 13 povratnika.

“Teško su ranjena 22 povratnika, a preko 1.000 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpjelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi. Oskrnavljeno je preko 300 vjerskih objekata. Skoro pa niti jedan od navedenih napada nema sudski epilog, a za ubistva povratnika se uglavnom vode postupci protiv NN lica”, navodi se u saopćenju.

U Udruženju upozoravaju da “iza svake Dodikove zapaljive retorike strada neko od povratnika”. Murat Tahirović, predsjednik ovog udruženja, podsjeća i na slučajeve koji nisu okvalifikovani kao napadi na povratnike.

Bahrudin Gušo, povratnik u Višegrad koji je u ovome gradu teško pretučen u večernjim satima 30. januara ove godine, jedan je od takvih primjera slučajeva okvalifikovanih kao krađa.

“Zato se i može reći da je to sistemski problem, jer se ovakvi napadi kvalifikuju pod krađe, a teški napadi, koji su završavali i ubistvima povratnika, još uvijek se nisu procesuirali. Nema tu ozbiljnog sistemskog prilaza povratnicima i njihovoj zaštiti, jer se ti procesi vode već godinama ili nisu ni pokrenuti još uvijek”, kazao je Tahirović za Detektor.

Prema bazi podataka koja je ranije objavljena, Dodik je bio političar s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje tokom 2022. godine.

Sredinom aprila Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je na redovnoj sjednici usvojilo zaključke prema kojima bi se, između ostalog, napadi na povratnike trebali prioritetno procesuirati, te je poručeno da se Vijeće nije oglušilo o ovu problematiku.

U zaključcima je navedeno da je o problematici napada i zastrašivanja povratnika, opisanoj u informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, potrebno obavijestiti sva tužilaštva u BiH, koja će se uputiti na obavezu prioritetnog procesuiranja ovih predmeta, ukoliko se pojave u radu u njihovom tužilaštvu, i s posebnom pažnjom.

Detektor je ranije pisao kako su neprocesuirani napadi na povratnike jedan od razloga zbog kojih prošle godine naša zemlja nije položila ispit ljudskih prava i sloboda. Građanske slobode nisko su ocijenjene i u prošlogodišnjem izvještaju CIVICUS Monitora “People Power Under Attack 2023”. U tom izvještaju se navodi da vlasti u BiH često ometaju ljudska prava.

Dodik je, reagujući na Nikšićeve tvrdnje, pozvao policiju Republike Srpske da pojača mjere sigurnosti u naseljima gdje žive povratnici Bošnjaci i zatražio da se svaki napad rigorozno kažnjava.

“Zato bi možda bilo dobro da se za takve napade promijeni zakon u Republici Srpskoj i to ću predložiti da se uvedu rigoroznije kazne za takva djela, pogotovo ona koja su motivisana na etničkoj osnovi. Mi ćemo to uraditi i mi ćemo pokazati da to možemo”, rekao je Dodik.

Kada Hotić, potpredsjednica Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, za Detektor je izjavila kako je posljednje dane u Srebrenici provela s majkama i povratnicima i da vlada strah, panika i nepovjerenje zbog izjava koje šire političari. Među njima su nove najave Dodika o otcjepljenju Republike Srpske i reakcije u ovom entitetu i Srbiji na usvajanje u Ujedinjenim nacijama rezolucije o genocidu u Srebrenici.