Predstavljanje Agende dobrog upravljanja 2025. Foto: BIRN BiH.
Agenda dobrog upravljanja 2025. identifikuje uzročne veze između konkretnih reformi i stvarnih promjena potrebnih za širi opseg borbe protiv korupcije izvan tipičnih mjera, potencijalno oslobađajući ove napore od opstrukcija političkih elita, navodi se u dokumentu.
Cilj Agende, koju je Transparency International u BiH predstavio u četvrtak povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, jest ponuditi inovativan pristup izazovima sistemskog upravljanja u Bosni i Hercegovini, uzrokovanim dominantnim zarobljavanjem države od strane etnonacionalnih elita.
Ključne mjere za smanjenu mogućnost korupcije koje donosi Agenda su sistemski funkcionalna revizija javnog sektora, centralizacija i digitalizacija javnih nabavki, demokratizacija političkih partija, uvođenje obaveznog glasanja, reforma izbornog integriteta i sprečavanje zloupotrebe javnih funkcija za pritisak na birače, provjere (vetting) pravosuđa i dubinske analize poslovanja i uvođenje politike vlasništva.
Dio dokumenta o provjeri pravosuđa, odnosno vettingu, navodi sveobuhvatnu i detaljnu proceduru provjere svih nosilaca pravosudnih funkcija u zemlji kao neophodan korak u procesu reforme pravosuđa. Takav reformski napor podrazumijevao bi uvođenje privremenih i specijalizovanih tijela sastavljenih od nezavisnih pravnih stručnjaka, uz učešće međunarodnih eksperata.
Kroz više instanci potrebno je obaviti provjere svih sudija i tužiolaca, uključujući provjeru kompetencija, pozadine i veza sa organizovanim kriminalom, korupcijom i provjeru imovine.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halil Lagumdžija je rekao da je potrebna veća odgovornost unutar pravosuđa.
“Moramo ojačati ulogu predsjednika sudova i glavnih tužilaca, a s druge strane moramo tražiti njihovu odgovornost, da ono što im je dato u nadležnost rade do kraja. Mislim da ne treba izbjeći i odbaciti mogućnost vettinga. To je nešto o čemu treba razgovarati i, ako bi se odlučilo o tome, ima mnogo stvari o kojima bi se trebalo elaborirati da bi vetting dao kvalitetne rezultate i nešto što bi dugoročno poboljšalo stanje u pravosuđu”, rekao je Lagumdžija.
Milanko Kajganić glavni tužilac Tužilaštva BiH, kazao je da nije protiv bilo kojeg načina provjere nosilaca pravosudnih funkcija, te smatra da trebaju odgovarati javnosti i na svaki način obrazložiti sve ono što je vezano za njih lično i što narušava percepciju javnosti.
“Što se tiče vettinga, mi preduzimamo sve aktivnosti na provjeri bilo kojih informacija koje bi išle ka tome da je neki nosilac pravosudne funkcije, naročito tužilac Tužilaštva BiH, eventualno prekršio neke procedure, počinio neke od krivičnih djela”, dodao je Kajganić.
Revizija javnog sektora bi trebala rezultirati konsolidacijom postojećih institucija, smanjenjem njihovog broja i preraspodjelom funkcija i nadležnosti između njih. Takva revizija, kako se navodi u dokumentu, zahtijeva centralno upravljanje na nivou svake vlade.
U dijelu dokumenta o centralizaciji javnih nabavki, Agenda pojašnjava da ona može biti od velike vrijednosti jer se skida teret javnih nabavki sa subjekta koji nisu specijalizirani i postiže se veća vrijednost za uloženi novac kroz ekonomiju obima.
“Koncentrisanje funkcije javnih nabavki u jednu organizaciju generiše poboljšane kapacitete i specijalizovanu ekspertizu, povećava transparentnost, smanjuje mogućnost za korupciju i omogućava snažan nadzor, što dovodi do još boljih rezultata i ušteda”, navodi se u Agendi.
Kako bi se omogućilo jednako i slobodno učešće svih građana, ali i kako bi njihovo učešće imalo konkretne efekte, izborni sistem u BiH zahtijeva dubinsku reformu fokusiranu na osiguranje integriteta procesa u svim njegovim fazama, navodi se u dokumentu.
Za reformu javnih preduzeća, u dokumentu se navodi da loše upravljanje, kronizam i klijentelizam, kao i uticaji političkih stranaka, ostavljaju razorne posljedice na poslovanje javnih preduzeća. Značajan broj javnih preduzeća suočen je s lošim poslovanjem i dugovima, viškom zaposlenih, neefikasnošću i općim nedostatkom održivosti.
“Stoga bi se intervencija trebala fokusirati na temeljne procjene i uvođenje politike vlasničkih struktura, kao osnovu za koherentnu politiku usmjerenu na restrukturiranje i depolitizaciju javnih preduzeća”, dodaje se u Agendi.
