Pregled 2020. godine

Severna Makedonija: Na suđenju za masovno ubistvo pravda ponovo odgođena

Krivični sud u Skoplju. Foto: BIRN.

Severna Makedonija: Na suđenju za masovno ubistvo pravda ponovo odgođena

30. Decembra 2020.13:58
30. Decembra 2020.13:58
Nada da će svedočenje makedonskog premijera na sudu i detalji snimaka prisluškivanih razgovora bivših zvaničnika baciti novo svetlo na jeziv slučaj ubistava koja su pokrenula etničke tenzije, nije se ostvarila, a dugo očekivana presuda odgođena je zbog pandemije koronavirusa.

Ali je na kraju ova stranka, u zamenu za svoje daljnje učešće u vladi koju vode socijaldemokrate, prihvatila mesto prvog potpredsednika vlade i ministra zaduženog za politički sistem i odnose između zajednica.

Prvi potpredsednik vlade, Artan Grubi, nije gubio puno vremena i predložio je plan za subvencionisanje etnički zasnovanog zapošljavanja u privatnom sektoru, a zatim i nacrt koji će, kako je rekao, konačno rešiti dugogodišnji problem sa oko 1.400 zaposlenih pripadnika manjina u javnoj administraciji, koji godinama primaju plate, a ne rade ništa, jer im nisu dodeljena radna mesta.

Kada je reč o rešavanju problema sа neraspoređenim zaposlenima u javnoj administraciji, a što je proizašlo iz odredbe o jednakoj zastupljenosti sadržane u Ohridskom mirovnom sporazumu iz 2001. godine kojim je okončan kratak oružani sukob između albanskih pobunjenika i bezbednosnih snaga, slična nastojanja su bila i  prethodno inicirana, no da li će ovog puta doći do određenih rezultata, ostaje da se vidi.


Policija i istražitelji na mestu ubistava u blizini Skoplja 2012. Foto: MIA.

Presuda u slučaju „Monstrum” odložena za 2021. godinu

Nakon punih osam godina otkako su jeziva ubistva izazvala proteste na etničkoj osnovi, i više od dve godine od početka ponovljenog suđenja optuženima, u Severnoj Makedoniji se ove godine očekivala presuda u slučaju „Monstrum“, u kojem se šestorica Albanaca terete za terorizam zbog ubistva pet Makedonaca tokom Uskrsa 2012. godine.

Ali pandemija koronavirusa izazvala je odgađanje mnogih aktuelnih suđenja, pa tako i ovog. Optimistični planovi tužilaštva i odbrane da će do iznošenja završnih reči doći do novembra ili decembra, nisu se ostvarili, tako da će presuda biti izrečena sledeće godine.

Smatralo se i da će ponovno suđenje baciti novo svetlo i okončati mnoga nagađanja u ovom slučaju.

Potsetimo, tela Filipa Slavkovskog, Aleksandra Naćevskog, Cvetanča Acevskog i Kireta Tričkovskog, starosti od 18 do 20 godina, pronađena su na Uskrs 12. aprila 2012. godine.

Njihova tela bila su poređana u niz pored Smilkovskog jezera u blizini Skoplja, što je ukazivalo na to da su bili pogubljeni.

Telo Borčeta Stevkovskog, starog 45 godina, pronađeno je nedaleko od ostalih tela.

Vest o ubistvu pokrenula je etničke tenzije, nakon što su grupe Makedonaca organizovale proteste, koji su u nekim trenucima bili nasilini, a za ubistvo su okrivili pripadnike najveće manjine u zemlji, Albance.

Prvo suđenje šestorici optuženih Alilu Demiriju, Afrimu Ismailoviću, Agimu Ismailoviću, Fejziju Aziriju, Haćiji Aziriju i Samiju Ljutu okončano je u junu 2014. godine, kada ih je Krivični sud u Skoplju proglasio krivim za terorizam, te osudio na kaznu doživotnog zatvora.

Osuđujuće presude izazvale su proteste, ovog puta Albanaca, koji čine četvrtinu stanovništva Severne Makedonije, tokom kojih je došlo do sukoba između policije i demonstranata na ulicama Skoplja.

Demonstranti su, poput odbrane optuženih, smatrali da su oni ‘žrtveni jarci’ tadašnje vlade koju je vodio autoritarni premijer Nikola Gruevski.

Ove sumnje dodatno je podgrejao tadašnji lider opozicije Zoran Zaev, danas premijer države, koji je 2015. godine pustio u javnost tajne prisluškivane razgovore za koje su postojale pretpostavke da potiču iz službe državne bezbednosti, a čiji je sadržaj ukazivao na nezakonite radnje vlade Gruevskog.

„Postoje velike sumnje u vezi sa tim šta se dogodilo u ovom slučaju“, rekao je Zaev, te istakao da snimci prisluškivanih razgovora između zvaničnika „bacaju sumnju na presudu”.

Vlada Gruevskog smenjena je 2017. godine. Na vlast dolaze socijaldemokrate Zaeva, i već sledeće godine počinje obnovljeno suđenje slučaja „Monstrum” nakon što je tužilaštvo zatražilo od Vrhovnog suda ukidanje kazni doživotnog zatvora, navodeći kao razloge nove okolnosti i upitne dokaze.

Tada su nade advokata odbrane i porodica žrtava bile velike da će prisluškivani telefonski razgovori i novi svedoci rasvetliti slučaj i konačno otkriti istinu.

No u februaru ove godine, svedočenje Zaeva na sudu nije otkrilo ništa novo, kao što ništa novo nije otkrilo ni 25 prisluškivanih razgovora između bivših najviših zvaničnika koje je sud saslušao u septembru.

Zaev je na sudu objasnio da je „možda spominjao“ imena visokih bivših zvaničnika u prošlosti, poput bivšeg šefa Uprave za bezbednost i kontraobaveštavanje (UBK) Sašota Mijalkova, bivše ministarke unutrašnjih poslova Gordane Jankuloske i bivšeg ministra transporta Mileta Janakijeskog, ali da nikada nije tvrdio da su oni umešani.

„Ako sam spomenuo takve stvari, onda je to bilo zbog špekulacija u medijima“, dodao je Zaev.

Inače sami snimci uključivali su različite razgovore između bivših najviših zvaničnika o ovom slučaju, ali u njima ništa nije impliciralo da su oni bilu umešani iz političkih razloga ili da su optužene iskoristili kao ‘žrtvene jarce’.


Lider SDSM-a Zoran Zaev (desno) i lider DUI-a Ali Ahmeti najavljuju svoj dogovor o formiranju nove vlade u avgustu. Foto: EPA-EFE/Đorđi Ličovski.

Predlog za ‘premijera Albanca’ osvojio etničke glasove

U julu, usled krize sа koronavirusom, Severna Makedonija održala je prevremene parlamentarne izbore na kojima je, osim uobičajenog sukoba glavnih vladajućih socijaldemokrata i opozicione VMRO DPMNE, najveće iznenađenje došlo od strane DUI-a.

Za razliku od slogana socijaldemokrata „Jedno društvo za sve“, DUI je, što se smatralo pokušajem privlačenja što većeg broja glasova na račun rivalskih stranaka Albanaca, politički vaskrsao penzionisanog albanskog političara Nasera Ziberija kao svog kandidata za premijera.

Tvrdeći da je vreme da se premosti i poslednji „preostali etnički tabu”, pod sloganom „Zašto da ne?”, stranka se zalagala za premijera Albanca – prvog od proglašenja nezavisnosti države. DUI je, pretpostavljajući da će biti bitan igrač u formiranju vladajuće koalicije nakon izbora, kao i obično, tokom kampanje izjavljivao da ako potencijalni partneri ne prihvate ideju Ziberija kao premijera, neće se ni truditi da razgovara sa njima oko formiranje nove vlade nakon izbora.

Ovaj se ton brzo promenio nakon izbora, odnosno nakon što je DUI uspeo da dobije 15 poslanika u skupštini od 120 poslanička mesta u odnosu na 2016. kada je imao 10, čime je zadržao svoju poziciju glavnog pregovarača.

DUI je ubrzo ponovo otkrio zajednički jezik sa socijaldemokratama, koji su izvojevali čvrstu pobedu nad VMRO DPMNE-om, a lider socijaldemokrata Zaev ostao je i dalje premijer. Kao utešnu nagradu, dva koaliciona partnera su praktično izmislila novo mesto – prvi potpredsednik Vlade, na koje je imenovan Artan Grubi iz DUI-ja.


Prvi potpredsednik vlade Artan Grubi. Foto: gov.mk.

Ponovna obećanja rešavanja pitanja neraspoređenih službenika, pripadnika etničkih manjina

Nakon izbora, a do kraja leta, DUI je izazvala još jednu pometnju, kada je u septembru Grubi najavio državne subvencije za zapošljavanje u privatnom sektoru po etničkom ključu.

Stranka je naglasila da su takve subvencije neophodne u multietničkoj zemlji u kojoj su Albanci nedovoljno zastupljeni u privatnim kompanijama.

Rekli su da bi iste subvencije trebalo ponuditi i Makedoncima i ostalima pri zapošljavanju u firmama u vlasništvu ili kojima upravljaju Albanci, što je dovelo do neslaganja nekih istaknutih socijaldemokrata, iako je premijer Zaev bio suzdržan tvrdeći da je plan pogrešno shvaćen i da ga vredi razmotriti.

Početkom decembra Grubi je ponovo pokrenuo temu o zapošljavanju, kada je pomenuo da je moguće usvajanje zakona za konačno rešavanje višedecenijskog problema sa neraspoređenim zaposlenima primljenim po etničkom ključu u javnom sektoru.

Zakon, koji sada čeka na usvajanje u skupštini, nastoji da pronađe radna mesta za oko 1.400 pripadnika manjina, uglavnom Albanaca, u javnoj administraciji, koji godinama primaju plate, a ne idu na posao, jer im nisu dodeljena nikakva radna mesta.

Ovo državu košta godišnje oko osam miliona evra, a prema nezvaničnim procenama ukupno do sada oko 100 miliona evra.

Severna Makedonija je, na snovu Ohridskog mirovnog sporazuma iz 2001. godine, počela sa zapošljavanjem pripadnika manjina u državnoj administraciji.

Nekoliko hiljada njih je odmah raspoređeno na radnim mestima, dok je još nekoliko hiljada ostalo na čekanju, dovodeći zemlju u apsurdnu situaciju da im daje platu, da oni ne rade ništa.

To je izazvalo nezadovoljstvo kod makedonske većine koja smatra da postoji diskriminacija, jer oni ne uživaju istu privilegiju. Ali DUI se ovome usprotivio navodeći da su pripadnici etničkih manjina ti koji su diskriminisani, jer ne mogu da rade i napreduju u svojoj karijeri.

Nakon nekoliko neuspelih obećanja prethodnih vlada da će rešiti ovo pitanje, očekuje se da će rešenje biti nađeno sledeće godine. Ali, sudeći prema odredbama novog predloga, koje nisu različite od onih čija realizacija nije uspela, šanse za uspeh su slabe.

    Siniša Jakov Marušić