Maltretiranje ostavilo posljedice

18. April 2014.00:00
Dokazni postupak Optužbe protiv petorice vojnih policajaca 5. korpusa Armije BiH (ABiH) optuženih za ratni zloèin protiv ratnih zarobljenika završen je pred Kantonalnim sudom u Bihaæu saslušanjem vještaka i ulaganjem materijalnih dokaza.

Vještakinja neuropsihijatrijske struke Zorica Lazareviæ je zakljuèila da sedmorica ošteæenih imaju posljedice na psihièko i fizièko stanje zbog nehumanih uvjeta u kojima su bili tokom zarobljeništva.

“Ošteæeni su tokom intevjua koji sam obavila sa njima naveli da su tokom boravka u zarobljeništvu u Cazinu i Bihaæu, kao i prilikom vožnje autobusom na razmjenu, fizièki maltretirani, da su tuèeni palicama i nogama, da su im oèi bile vezane bijelim povezima, da su tjerani da pjevaju nacionalistièke pjesme i usklikuju nacionalistièke parole…”, kazala je Lazareviæ.

Kao posljedica svega, kako je navela, nastali su razni oblici duševnih oboljenja i anksiozno-depresivnih i posttraumatskih poremeæaja.

Na iskaz vještakinje, Odbrane svih pet optuženih uložile su prigovor, smatrajuæi da se vještaèenje ne odnosi na konkretan predmetni dogaðaj i djelo za koje se terete njihovi branjenici.

Optuženi Husein Begiæ, Safet Kovaèeviæ, Muhamed Anadolac, Abid Ljubijankiæ i Sabahudin Hafuriæ se terete da su 11. marta 1995. godine poèinili zloèin nad ratnim zarobljenicima, pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS), tokom sprovoðenja 31 ratnog zarobljenika.

Kovaèeviæ, Anadolac, Ljubijankiæ i Hafuriæ su, prema optužnici, zajedno s drugim pripadnicima Vojne policije, tokom vožnje zarobljenike “tukli policijskim palicama, kundacima pušaka, rukama i nogama, tjerajuæi ih da, izmeðu ostalih, pjevaju i pjesmu ‘Bosno moja’”.

Kako se navodi, Begiæ je bio komandir voda u Drugoj èeti Petog bataljona Vojne policije, dok su Kovaèeviæ, Anadolac, Ljubijankiæ i Hafuriæ bili vojni policajci.

Tužilaštvo je odustalo od svjedoèenja Jove Reljiæa i Maleševiæ Siniše i ulaganjem materijalnih dokaza završilo sa planiranim dokazima.

Nastavak suðenja zakazan je za 16. maj.

Dženita Duraković