Članak

Usporeni put BiH ka evropskim integracijama

24. Aprila 2018.13:02
U protekle dvije godine BiH nije postigla napredak u oblastima ključnim za evropske integracije – javnost nema povjerenja u pravosuđe, političari se služe tužbama kako bi uticali na medije, a države bivše Jugoslavije međusobno ne isporučuju optuženike i osuđenike za ratne zločine.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija u BiH predstavila je na konferenciji za štampu na platou ispred Parlamentarne skupštine BiH Alternativni izvještaj o aplikaciji BiH za članstvo u EU pod nazivom “BiH u ćorsokaku evropskih integracija”.

Ispred Incijative govorila je direktorica Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Mirna Buljugić koja je kazala da su u kontekstu tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću ključni problemi nesaradnje između država bivše Jugoslavije, zatvorenosti pravosudnih istitucija, napada na medije, a da se kao sve veći javlja i problem ekstremizma i stranog uticaja u BiH.

Prema njenim riječima, pravosudne institucije su se dovele u situaciju da javnost nema povjerenja u njihov rad te je mišljenja da će se to morati mijenjati u budućnosti.

Ona je navela da je tokom prošle godine podignuto oko stotinu tužbi za klevetu protiv novinara koje nisu jasno definisane, dok su neke od njih povučene.

„Političari se nažalost služe tužbama da bi uticali na medije i na slobodu izražavanja koji mediji imaju“, rekla je ona i dodala da saradnja pravosuđa BiH, Srbije i Hrvatske ne funkcioniše u predmetima ratnog zločina.

Govoreći o ektremizmu, Buljugić je istakla da u proteklih 18 mjeseci nema nijedan zabilježen odlazak na ratišta u Siriju, ali da je u proteklih nekoliko godina iz BiH otišlo oko 250 osoba.

Prema njenim riječima, trenutni fokus je na tome da vlasti preusmjere sredstva kako bi se radilo na resocijalizaciji osuđenika, dok je u ovim projektima uključena i Islamska zajednica.

Tijana Cvjetićanin iz Inicijative „Zašto ne“ je ukazala na probleme koje bosanskohercegovačke vlasti imaju u evropskim integracijama, podsjetivši da su se odgovori iz upitnika Evropske Unije dostavili sa godinu dana zakašnjenja kao i da se kasnije saznalo da dostavljeni odgovori nisu usaglašeni i harmonizovani.

„Ono što će uslijediti jesu dodatna pitanja Evropske komisije i na osnovu svega što smo do sada mogli da pratimo postoji rizik da će odgovori na dodatna pitanja imati kašnjenja. Sve najave koje smo imali prilike da slušamo od domaćih političara o tome kako ćemo dobiti kandidatski status, kako ćemo postati članica Unije do kraja ovog mandata očigledno neće biti ispunjena“, istakla je Cvjetićanin.

Predstavnica Sarajevskog otvorenog centra Vladana Vasić je navela da nije došlo do velikih promjena kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti i ljudskim pravima LGBT osoba te je još uvijek prisutan veliki stepen nasilja.

„Još nije riješeno finansiranje sigurnih kuća na način kako je to postavljeno u zakonu i Istanbulskoj konveciji. Ne postoji sistem koji štiti od nasilja u porodici, ne postoje sigurne kuće koje bi radile sa LGBT osbama. Ono što je problematično jeste da dolazi do porasta međuvršnjačkog nasilja, a sistem ne reaguje adekvatno“, dodala je Vasić.

Predstavnici Incijative za monitoring evropskih integracija BiH, nakon predstavljanja, zvanično su ovaj Izvještaj uputili svim zastupnicima i delegatima Parlamentarne skupštine BiH i ministrima Vijeća ministara.

Emina Dizdarević Tahmiščija