Članak

„Lutka“: Strožije kazne ili oslobađajuća presuda

19. Maja 2017.17:12
Državno tužilaštvo je na žalbenoj sjednici zatražilo od Apelacionog vijeća Suda BiH da za trinaestero optuženih iz predmeta “Lutka”, koji su nepravomoćnom presudom osuđeni na 101 godinu i osam mjeseci zatvora, izrekne strožije kazne.

Dio Odbrana koji je izložio žalbe traži da se prvostepena presuda preinači u oslobađajuću ili  da se ukine i zakaže pretres pred Apelacionim vijećem.

Tužilac Dubravko Čampara je u kratkom obrazlaganju naveo da je Prvostepeno vijeće optužene proglasilo pomagačima, a ne saizvršiocima, te da je žalba uložena zbog visine kazne. Tužilac je kazao da nisu pravilno cijenjene olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

“Kao olakšavajuće su cijenjene porodične prilike, ali to su opšte okolnosti. Prvostepeni sud nije cijenio raniju osuđivanost dijela optuženih, kao ni količinu i težinu izvršenih djela i posljedice koje su nastupile”, istakao je tužilac.

Podsjetio je i da su ranije neki od optuženih sklopili sporazume o priznanju krivnje, te su im izrečene veće kazne nego pojedinima u prvostepenom postupku.

“Smatramo da se treba izreći strožija kazna”, rekao je Čampara.

Bojan Cvijan je prvostepenom presudom iz septembra 2016. osuđen na 20 godina, Marko Krajišnik na 18, Anes Kurbegović na 15, dok su Muhamed Ramić, Vladan Parađina i Dragan Obućina dobili po osam godina zatvora. Ljubiša Lalović i Azim Kajević su osuđeni na po pet godina i deset mjeseci, Dejan Vukosavljević na četiri godine, Nermin Tahirović i Elvis Zlatić na po tri godine, Elvira Kajević na dvije, a Mladen Mičić na godinu zatvora.

Proglašeni su krivima za organizovani kriminal i više teških djela, između ostalog ubistva Borisa Govedarice, Vlatka Mačara, Radeta Magazina, Milana Vlaškića i Zorana Goluba Čarlame, pokušaj i dogovor za ubistvo Đorđa Ždrale te nekoliko pljački transporta novca.

Cvijanova braniteljica Lejla Čović je zatražila da se prvostepena presuda preinači u oslobađajuću te je, između ostalog, istakla da se presuda zasniva na presretnutim razgovorima iz Srbije koji su pribavljeni u drugom predmetu, a ne u ovom. Te razgovore, naglasila je braniteljica, Sud neupitno prihvata, a upitno je da li su pribavljeni u skladu sa zakonskim odredbama o međunarodnoj pravnoj pomoći.

Tri osuđujuće tačke presude, prema braniteljici, zasnovane su na iskazima svjedoka pod imunitetom Anđelka Veljančića, a Sud je prihvatio sve njegove navode.

“Svjedok pod imunitetom je školski primjer nekredibilnog svjedoka, koji mijenja iskaze, fantazira. Sam je u sudnici izjavio da je osuđivan za sve osim za ubistvo i silovanje. Postavlja se pitanje kakva je logika. Odluka se ne može zasnivati isključivo na iskazu svjedoka pod imunitetom”, navela je braniteljica.

Ona se osvrnula i na odluku Ustavnog suda BiH, koji je uvažio apelaciju Odbrane i utvrdio da je istupima javnih zvaničnika narušena pretpostavka Cvijanove nevinosti.

Cvijan je rekao da se radi o privatnom ratu tužioca Čampare protiv njega.

“Presuda obiluje blago nekorektnim zaključcima, kao da ih je izvodio neko treći”, kazao je Cvijan.

Krajišnikova braniteljica Sabina Mehić je rekla da prvostepeni sud nije mogao donijeti odluku o opisu izvršioca krivičnog djela kada je imao različite iskaze očevidaca o njegovom stasu, visini i građi, niti selektivno birati koje će iskaze cijeniti iz sudnice, a koje iz istrage.

Radnje njenog branjenika u jednoj tački, kako je kazala, nisu uopće pomagačke, jer su nastale nakon počinjena djela iz optužnice.

Muhidin Kapo, koji brani Ramića, naglasio je kako njegov branjenik nije mogao poduzeti niti jednu radnju, te da za pojedine tačke presude uopće nema umišljaja.

Oslobađajuću presudu ili njeno ukidanje su zatražile još i Odbrane Lalovića, Tahirovića i Elvire Kajević.

Nastavak žalbene sjednice je planiran za 22. maj.

Haris Rovčanin