Članak

Fondom riješiti naplatu nematerijalne štete za žrtve ratnih zločina

28. Aprila 2017.14:04
Iako je u protekle dvije godine doneseno šest presuda za ratne zločine u kojima je naložena isplata nematerijalne štete, niti jedna žrtva još uvijek nije dobila konačno obeštećenje, rečeno je na okruglom stolu u Sarajevu.

This post is also available in: English

Na okruglom stolu pod nazivom “Kako osigurati naplatu naknade nematerijalne štete dosuđene žrtvama ratnih zločina u okviru krivičnih postupaka?”, čiji je organizator bila nevladina organizacija TRIAL International, rečeno je da trenutno osam ili devet žrtava ima pravosnažne presude, ali da problem predstavlja mehanizam naplate.

“Jedan od načina rješenja ovog problema jeste da kada se prikupljaju dokazi o visini imovinskopravnih zahtjeva, da se prikupljaju i podaci o imovini osumnjičenih, a kasnije i optuženih za ratne zločine”, kazala je Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL-a.

U okviru okruglog stola predstavljena je publikacija pod nazivom “Djelotvorno ostvarivanje zahtjeva za naknadu štete žrtava ratnih zločina u okviru krivičnih postupaka u BiH – Nalozi i standardi međunarodnog prava i prava Evropske unije”.

Pravni stručnjaci ukazali su na obaveze koje BiH ima prema žrtvama u slučaju nemogućnosti naplate štete od osuđene osobe, te je od predstavnika pravosuđa zatraženo da iznađu načine da osiguraju naplatu.

“Analizirajući Evropsku konvenciju o naknadi štete, načela Ujedinjenih nacija, kao i direktive Evropske unije, došli smo do zaključka da država ima obavezu uspostavljanja državnog fonda, koji bi vršio isplatu nematerijalne štete. Nakon toga se država regresira od počinioca, jer je u većoj mogućnosti naplate u odnosu na žrtvu. Sud je do sada najčešće dosuđivao zastaru u ovim predmetima. Državni fond, koji bi zakonodavno bio regulisan, riješio bi probleme žrtvama. Vjerovatno bi se tada javio i veći broj žrtava da traže nematerijalnu štetu”, rekao je Zlatan Meškić, prodekan Pravnog fakulteta u Zenici i jedan od autora publikacije.

On je naglasio da je uspostavljanje fonda neminovno u procesu integracija BiH s pravilima Evropske unije.

“Hrvatsku smo uzeli kao primjer posljednje članice Evropske unije, a koja ima iskustvo s ratnim zločinima. Hrvatska je uspostavila državni fond koji je mnogo širi. Uspostavili su fond za žrtve seksualnog nasilja, koji je nama služio kao pozitivan primjer, da bi državni fond u BiH mogao biti prvi korak za rješenje problema i u BiH”, dodao je Meškić.

Pravni eksperti će na okruglom stolu predstaviti moguća rješenja prema važećim propisima, ali i obaveze koje BiH ima u ovom polju prema međunarodnim standardima.

Admir Muslimović


This post is also available in: English