jula 1995. godine.
“Željko Ivanović je istog dana stao u polukrug iz kojeg je otvarana vatra na zarobljenike, a zatim je izašao iz polukruga i pošao iza skladiša u namjeri da onemogući bijeg zarobljenika sa stražnje strane skladišta. Istovremeno, ostali pripadnici Drugog odreda s prednje strane skladišta usmrtili su većinu zarobljenih muškaraca”, kazao je Darko Samardžić, predsjedavajući Sudskog vijeća.
Sudsko vijeće je ocijenilo da je Ivanović, nekadašnji pripadnik Drugog odreda Specijalne policije Šekovići pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a ne genocid, kako je navedeno u optužnici Tužilaštva BiH.
“Za kvalifikaciju genocida potrebno je dokazati posebnu genocidnu namjeru. Tužilaštvo nije dokazalo da je Ivanović znao za prirodu operacije u Srebrenici. Nema nijednog dokaza da je Željko Ivanović imao genocidnu namjeru. Vijeće nalazi da je njegovo djelovanje ograničeno na dešavanja u Kravici”, kazao je sudija Samardžić obrazlažući presudu.
Kao olakšavajuću okolnost pri odmjeravanju kazne, Sud je cijenio činjenicu da Ivanović nije bio ranije osuđivan, te da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 23 godine. Od otežavajućih okolnosti, u obzir su uzete posljedice krivičnog djela i veliki broj žrtava.
“Sud nije našao da je optuženi ubio ijednu osobu, ali nije ni izrazio kajanje zbog velikog broja žrtava”, kazao je sudija Samardžić.
Sudsko vijeće je naglasilo da je dokaze o učešću Ivanovića u “kritičnom događaju našlo kod svjedoka I-3 i Petra Mitrovića”, te da nije prihvatilo alibi optuženog da u to vrijeme nije bio “na terenu”.
“Vijeće želi naglasiti da nijedna kazna za žrtve ne može ublažiti patnje, ali Vijeće nalazi da je kazna od 13 godina u srazmjeru s počinjenim djelom i da će se njom postići svrha kažnjavanja”, kazao je Samardžić.
Petar Mitrović je 2008. godine, kao bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića, pravosnažno osuđen na 28 godina zatvora.
Optuženi Ivanović je oslobođen plaćanja troškova sudskog postupka, a oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevima upućeni su na parnicu.
Optuženom je produžen pritvor, a na prvostepenu presudu postoji mogućnost žalbe.
