S porodicama iz Ukrajine podijeljena iskustva u pronalasku nestalih osoba nakon rata u BiH
Tokom posjete, predstavnici Ukrajine su pogledali i stalnu postavku Memorijalnog centra u Potočarima “Koracima onih koji (ni)su prešli” i film “Srebrenica 1995, jedna sedmica u julu”.
“Iskustva koja odavde nosimo iskoristit ćemo u tu svrhu da ćemo znati s kojim problemima ćemo se susresti nakon sveobuhvatne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i kada počnemo još aktivnije da tragamo za osobama koje su nestale”, kazala je Olena Bieliachkova iz Medijske inicijative za ljudska prava iz Ukrajine.
Ona dodaje da je vrlo značajno iskustvo koje će ponijeti za znanje koje zakonske okvire Ukrajina mora donijeti.
“Koje organe institucije moramo organizovati, kao i o tome kako oni moraju raditi u Ukrajini, budući da se Ukrajina po prvi puta susrela sa ovako velikim brojem nestalih i ratom”, dodala je, kao i da je broj nestalih preko 30 hiljada.
Saša Kulukčija, službenik za informisanje Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), koja je i organizator ove posjete, istakao je kako nigdje u svijetu nije pronađen i identifikovan veći broj nestalih osoba od onog u slučaju Zapadnog Balkana, gdje je identifikovano oko 75 posto nestalih lica nakon rata, dok se još uvijek traga za više od 10.000 osoba.
Na području Ukrajine nestao je veliki broj osoba otkako traje invazija Rusije na ovu zemlju, rečeno je u Lukavcu kod Tuzle na Okruglom stolu “Postignuća i prioriteti u traženju nestalih osoba u BiH”, održanom danas, a nakon što su se i predstavnici Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) susreli s porodicama iz Ukrajine.
Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, ispričao je kako su s porodicama nestalih osoba iz Ukrajine koje ovih dana borave u našoj zemlji podijelili pozitivna iskustva u traženju nestalih, ali i izazove s kojima se suočavala naša zemlja. Naveo je da je olakšavajuća okolnost i vodilja u pronalasku bio Zakon o nestalim osobama u BiH i postojanje Instituta.
“Oni su već par dana tu i htjeli su da čuju naša iskustva s traženjem nestalih, jer je taj model prepoznat u svijetu. Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) je dao određene preporuke da sve zemlje koje su prošle slična iskustva primijene naš model. On se sastoji upravo u Zakonu. Porodicama u Ukrajini smo predložili da odmah prave spiskove nestalih, te animiraju članove porodica da daju krv za DNK analize”, rekao je Jurišić.
Istakao je i važnost koordinacije svih institucija uključenih u proces. Od presudnog je značaja i uključivanje porodica nestalih osoba u proces od samog početka, naročito kada se ima u vidu da se pritiskom na aktuelne vlasti mogu pokrenuti složene procedure.
Detektor je ranije pisao da lekcije iz bosanskohercegovačkog rata u Ukrajini koristi i Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP). Trenutni direktor programa u Ukrajini, Matthew Holliday godinama je vodio rad ove organizacije u BiH. Tokom posjete ekipe Detektora, kazao je da Ukrajina trenutno ima preko 30.000 nestalih osoba, što je više nego za sve vrijeme sukoba u BiH.
Nedostatak DNK uzoraka, kao i u BiH, veliki je problem u traganju i identifikaciji nestalih.
“Veliki dio populacije pobjegao je iz Ukrajine, a mnogi od njih su sada izbjeglice u Evropi i drugdje, mnogi imaju nestale srodnike u Ukrajini, ili su deportovani ili su u zarobljeništvu u Rusiji ako su živi, ali ako su mrtvi, jedini način da se identifikuju nestali srodnici jeste putem DNK uzorka”, naveo je ranije Holliday.
Groblje u Buči. Foto: BIRN BiH
Saliha Đuderija, članica Kolegija direktora INO-a BiH, pojasnila je kako se u Ukrajini suočavaju s razmjenama informacija o nestalima, između Ukrajine i Rusije. Veliki broj evidencija o broju nestalih je najveći ukrajinski problem, navela je.
“Mi smo to riješili kroz Zakon, gdje je jasno definisano šta je nestala osoba, i to smo preporučili i našim gostima iz Ukrajine. Sistem smo sveli na minimum podataka koji mora biti, nakon kojeg kreće proces traženja. Skrenuli smo im pažnju da je DNK analiza jako bitna, kako identiteti ne bi bili upitni, te ih uputili na njihove vlade da traže resurse za to”, rekla je, kao i da su ih upozorili na primjenu Ženevske konvencije i protokola o postupanju prema zarobljenicima, a koji trebaju biti i dijelom zakona o nestalim osobama.
U Bosni i Hercegovini se nakon ratnih dešavanja još uvijek traga za 7.608 nestalih osoba, što je 75 posto ukupnog broja nestalih za kojima je u toku potraga na području cijele bivše Jugoslavije, podaci su Instituta za nestale osobe BiH, koji je u regiji i svijetu prepoznat kao lider u traženju nestalih jer je do sada, nakon rata u BiH, pronađeno 80 posto nestalih.
“Nažalost, tragamo za još 7.608 njih. Na području cijele Jugoslavije se traga za 11.565 ljudi. Mi ipak nismo zadovoljni trenutnim stanjem, a broj pronađenih svake godine je sve manji. Ostali su teški slučajevi ratnih zločina. Ni stanje u regiji nije bolje, jer se taj proces gura u stranu”, dodao je Jurišić.
Porodice nikada neće biti zadovoljne dok se svi nestali ne pronađu, kazala je Munevera Avdić, predsjedavajuća Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH.
“Problem je protok informacija i lažne informacije o nestalima. Pritisak je na istražiteljima, a problem u svemu jeste nedostatak političke volje. Apelujem na nadležne da svoje resurse maksimalno ulože u nastavak traženja nestalih, kako bi vratili identitet žrtvama, a njihovim porodicama duhovni mir”, poručila je Avdić.
Okrugli sto, koji je organizirao Savjetodavni odbor a na kojem su učestvovala i udruženja porodica nestalih osoba iz Bosne i Hercegovine, realiziran je kao dio projekta koji je finansirala Evropska unija u BiH.
*UPSMedia je doprinijela ovom članku izještajem iz Srebrenice.
