Analiza

Tri priče o ruskom uticaju u Gruziji i njihovi odjeci u BiH

Tri priče o ruskom uticaju u Gruziji i njihovi odjeci u BiH

20. Juna 2024.09:49
20. Juna 2024.09:49
U novom izdanju Detektor Magazina iz Gruzije govorimo o protestima građana protiv takozvanog zakona o stranim agentima, jer će njegovo usvajanje, smatraju, trajno promijeniti njihove živote nagore, a od njihove zemlje napraviti represivno društvo slično ruskom i udaljiti ih od Evropske unije, gdje većina mladih vidi svoju budućnost. U Republici Srpskoj usvajaju sličan zakon pa smo željeli pogledati u budućnost. Iz Gruzije donosimo tri priče kao primjere o tome kako će proglašavanje aktivista za strane agente i ugledanje na Rusiju uticati na živote bh. građana, u prvom redu na živote manjinskih zajednica.

Za ove napade na aktiviste u Gruziji niko nije odgovarao, kao ni za napad na novinare i članove LGBT zajednice tokom okupljanja u Republici Srpskoj prošle godine.

Uz to, kako navodi Subeliani, policija nema sluha za prijave LGBT zajednice.

Subeliani smatra da vlasti koriste homofobiju kako bi napali cijelo civilno društvo, slobodne medije i mlade ljude koji su uključeni u proteste protiv zakona o stranim agentima. Dodaje kako su sve aktuelniji i razgovori o anti-LGBT zakonu, te da su tu temu sve češće počeli povezivati s takozvanim zakonom o stranim agentima, protiv kojeg građani protestuju, tvrdeći da zapadne zemlje promiču LGBT propagandu u Gruziji.

Ograničavanja za LGBT zajednicu u Gruziji su sve veća, pa je tako vlast uz pomoć Pravoslavne crkve ove zemlje, 17. maj – Međunarodni dan borbe protiv homofobije – pretvorila u Dan porodičnih vrijednosti. Na ovaj dan se oni koji se bore protiv LGBT zajednice okupljaju na ulicama, ne dopuštajući ovoj zajednici da izrazi svoje mišljenje, niti da se izbori za svoja prava.

Zbog toga su članovi LGBT zajednice odustali od bilo kakvog okupljanja na ovaj dan, kako bi izbjegli prijetnje i nasilje.

“Ja lično dobijam prijetnje da će me ubiti, ili prijete članovima moje porodice, uključujući i moje malo dijete. Svaki put kada pokušamo organizirati paradu ponosa, prijetnje postanu sve gore, i ove godine, naravno, ni ne pomišljamo da organiziramo bilo šta”, dodaje Subeliani.

Ruske dezinformacije za obračun s kritičkim glasovima

Aktivisti koji se na ulicama i javnim radom bore protiv zakona o stanim agentima sve jasnije shvataju kako su dezinformacione kampanje, inspirirane onim iz Rusije, glavna metoda koju vlasti koriste za borbu protiv kritičara.

Ekaterine Chitanava iz Instituta za toleranciji različitosti u Tbilisiju priča kako su njene kolege i ona žrtve fizičkog nasilja, ali i kako ih vrlo često pozivaju nepoznate osobe i uznemiravaju ih. Sve te prijetnje, smatra, povezane su s vlastima Gruzije.

“Uvijek koriste isti argument – da su oni ti koji štite našu religiju, da štite pravoslavlje i da nas štite od zapadnih utjecaja”, navodi Chitanava.

Maiko Ratiani, zamjenica urednika u Fondaciji za razvoj medija, dodaje da su u danima nakon usvajanja zakona o stranim agentima primijetili kako su vlasti i izvori povezani s vlašću pokušali diskreditirati proteste i demonstrante.

“A poruke koje širi vladajuća partija – Gruzijski san – gotovo su identične ruskim narativima”, kaže Ratiani.

Aktivisti smatraju kako gruzijske vlasti ovakvu propagandu koriste protiv svojih građana i kako, plašeći društvo ratom, proruski akteri u Gruziji pokušavaju prikazati Zapad kao neprijatelje Gruzije.

“Oni poručuju da su nevladine organizacije protiv naše religije, da smo mi pravoslavna zemlja, a ovdje je Crkva jako utjecajna. Vlada koristi propagandu da bi zaustavili proteste i kako bi demonstrantima rekli da rat dolazi”, navodi Maia Tsiklauri, urednica JAMnewsa.

Oni koji se bore protiv zakona kažu kako je takvo ponašanje vlasti dio veće antizapadne kampanje, u kojoj vladajuća partija tvrdi da ona brani nacionalne interese, identitet i religiju tako što se bori protiv LGBT zajednice.

“Vidimo mnogo propagande u ruskom stilu, koju vlasti podržavaju, na različitim platformama, uključujući Facebook i TikTok, na kojima koriste lažne naloge da bi zaveli građane. Imali smo bezbroj slučajeva kada je Facebook morao blokirati ovakve naloge koji su povezani s Vladom”, tvrdi Tina Bokuchava, opoziciona zastupnica u Parlamentu Gruzije.

Analitičari u ovoj zemlji primjećuju kako se broj propagandnih poruka povećao nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Smatraju kako je glavni razlog to što su vlasti uvjerene da će Rusija pobijediti u tom ratu, a zbog takvih stavova direktne posljedice osjećaju građani i aktivisti.

“I to je stvarnost u kojoj živimo, trolovi i botovi, lažne informacije na online platformama ili u stvarnom životu, na demonstracijama. Sve je to povezano s vlastima i podržano od njih”, smatra Subeliani.

Predstavnici opozicije navode da su se, nakon lažnih navoda na društvenim mrežama korištenih za propagandu, desili stvarni napadi na aktiviste, od kojih su neki brutalno pretučeni.

“Zabrinuti smo sada jer, iako smo i ranije primali prijetnje i doživljavali uznemiravanja, recimo od antivakserskih i desničarskih grupa, sada one dolaze od Vlade”, dodaje Ratiani.

Rusija prijetnja i za cyber sigurnost

Ilustracija: BIRN BiH

Chitanava, čija se organizacija bori za stvaranje tolerantnog društva i protiv ugnjetavanja manjinskih zajednica, navodi kako kroz online kampanje vlasti zapravo pokušavaju udaljiti Gruziju od Evropske unije. Na ovaj način vlasti se direktno bore protiv želje više od 80 posto građana koji izražavaju podršku za pridruživanje zemlje Uniji.

“Nikada ranije Vlada nije bila tako direktna u napadanju naših zapadnih partnera, zapadnih organizacija i Zapada uopće, navodeći kako Zapad napada našu suverenost, autonomiju, a da smo mi drugačiji od njih”, kaže.

Iako trenutno ovakve kampanje ne utječu na većinu društva, nego samo na one koji su glasni u kritiziranju vlasti, analitičari upozoravaju kako, dugoročno, ruske dezinformacije u zemlji mogu dovesti do značajnijih promjena. A ono što bi se moglo dogoditi svim građanima u budućnosti, danas najbolje osjećaju aktivisti iz manjinskih zajednica.

“Okupili smo se u našem uredu i uništili sve što je sadržavalo informacije o našim članovima, jer znamo da ako dođu u naše prostorije – a to se može dogoditi danas – i provjere sve dokumente, iskoristit će informacije o ovim ljudima protiv njih i protiv nas”, govori Subeliani o strahu s kojim se suočavaju.

Giorgi Iashvili, stručnjak za cyber sigurnost, upozorava kako su cyber napadi jedan od najčešćih načina kako Rusija ugrožava demokratska društva. Nakon bogatog iskustva rada u Gruziji, ali i pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, on navodi da je glavna razlika to što balkanske zemlje, za razliku od Gruzije, cyber sigurnost ne navode kao pitanje nacionalne sigurnosti.

“U većini zemalja [Zapadnog Balkana] cyber sigurnost dio je krivičnog zakona, a cyber kriminal veći je prioritet za države. S druge strane, već godinama posmatramo kako upravo cyber sigurnost postaje nacionalni problem za sve”, dodaje.

Prema njegovim riječima, Gruzija je najbolji primjer za sve druge zemlje šta se može dogoditi ukoliko se ruski utjecaj bude aktivno širio, posebno u online svijetu. Navodi kako je u ovoj zemlji cyber sigurnost ugrožena od najveće prijetnje – Rusije, kojoj je cilj narušiti ključne servise i nastojanja Gruzije da uđe u EU i NATO.

“Vidjeli smo kako su Gruzija i Ukrajina, prije 2022. i početka rata u Ukrajini, bile korištene kao bojno polje za testiranje taktika, procedura i nekih noviteta od našeg sjevernog susjeda. A ako su te metode testirane, one mogu biti iskorištene i u drugim zemljama”, kaže.

Za njega, jedna od najvećih prijetnji koje vidi u budućnosti jeste korištenje umjetne inteligencije u ovakvom hibridnom ratu Rusije, zbog čega bi, kako smatra, informacioni rat mogao postati intenzivniji.

“Bit će jako teško boriti se protiv ovog, i to predstavlja veliki izazov ukoliko ne budemo koristili iste metode – automatizirane alate i umjetnu inteligenciju – za borbu protiv ovih izazova”, zaključuje Iashvili.

Enes Hodžić