Analize i istraživanja


18. Marta 2021.Analiza

Sud Bosne i Hercegovine tokom prošle godine zaprimio je 16 optužnica u predmetima ratnih zločina, od čega je čak pola vraćano na doradu, a jedna odbijena. Nakon što su neki predmeti prebačeni entitetskom pravosuđu, a za druge utvrđeno da su optuženici nedostupni, u radu će Državnom sudu, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ostati samo šest optužnica iz prošle godine, što nije ni desetina norme.

12. Marta 2021.Analiza

Predsjednik Komisije za istraživanje o stradanju Srba u Sarajevu u prvoj od pet epizoda serijala “Sarajevski Srbi – nestali narod”, prikazanoj 9. marta na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), govorio je o dvogodišnjem radu ali nije iznosio nalaze Izvještaja od 1.000 stranica.

26. Februara 2021.Analiza

Prvi dan ljeta 1992. godine Mirsada Tursunović pamti kao najgori dan njenog života, kada je silovana u logoru “Caparde” kod Zvornika. Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ona govori o životnoj traumi koju 17 godina nije povjerila nikome i poručuje da žrtvama seksualnog nasilja moramo ostaviti vremena da progovore onda kada one za to budu spremne.

11. Februara 2021.Analiza

Tokom prethodne godine, 15 tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine koji rade na predmetima ratnog zločina u sudnicama se pojavilo manje od deset puta, dok pojedini tužioci nisu imali ni jedno ročište, niti su imali predmete pred Državnim sudom, pokazuje analiza.

29. Decembra 2020.Analiza

Za 12 mjeseci ove godine, 29 tužilaca Državnog tužilaštva koji rade na predmetima ratnog zločina podiglo je devet optužnica protiv 25 osoba, što je upola manje optužnica u odnosu na 2019. godinu. Sud Bosne i Hercegovine je za ratne zločine pravosnažno osudio devet osoba na ukupno 93 godine i devet mjeseci zatvora.

25. Decembra 2020.Pregled 2020. godine

Tokom 2020. godine na području Bosne i Hercegovine pronađeni su posmrtni ostaci svega 62 žrtve iz proteklog rata. Uz uobičajene probleme sa kojima se suočava Institut za nestale osobe (INO), ove godine traženje nestalih je dodatno otežala pandemija koronavirusa.

23. Decembra 2020.Pregled 2020. godine

Proteklu godinu oblast tranzicione pravde u Bosni i Hercegovini obilježilo je usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina na koju se čekalo nekoliko godina i po kojoj bi se ovi predmeti trebali procesuirati do 2023. godine. Rad na predmetima ratnih zločina je dodatno usporen zbog pandemije koronavirusa, a i ponovljene su kritike međunarodnih eksperata na račun efikasnosti rada domaćih institucija.

9. Novembra 2020.Analiza

U Bosni i Hercegovini se, prema podacima udruženja žrtava, nerijetko otkriva identitet oštećenih u predmetima seksualnog nasilja pred sudom ili van njega, što ugrožava njihovu sigurnost, te zbog toga svjedoci ne žele da svjedoče u gradovima u kojima je počinjen zločin, niti da se ovi predmeti prebacuju sa državnog na niže sudove. Na ovaj problem je ukazala i sutkinja Joanna Korner u nedavnom izvještaju “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”, u kom je navedeno da ni njene preporuke od prije četiri godine nisu ispoštovane, a jedna od njih je i da Smjernice Tužilaštva BiH o formi i sadržaju optužnica trebaju sadržavati odredbu kojom će biti propisano da optužnica neće sadržavati ime oštećenog u predmetima seksualnog nasilja.

30. Oktobra 2020.Analiza

Nakon što je najavljeno kako bi djeca u Srbiji i Republici Srpskoj gradivo iz nacionalne grupe predmeta mogla učiti po istim nastavnim planovima i programima, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je sadržaje nekoliko udžbenika historije završnih razreda osnovnih škola u bh. entitetima i Srbiji, s fokusom na događaje uoči i tokom raspada Jugoslavije, te rata 1992.–1995. godine. Analiza pokazuje da se o ovim događajima osnovce uči različito i nerijetko ignoriraju sudski presuđene činjenice.

27. Oktobra 2020.Analiza

Nakon što je društvena mreža Facebook u potpunosti zabranila sadržaje koji negiraju ili iskrivljuju činjenice o holokaustu, već postoje zahtjevi da istu politiku ova društvena mreža primijeni i kod negiranja genocida u Srebrenici. Dok iz Facebooka za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu kako još uvijek nemaju zvanični stav o inicijativi, stručnjaci navode kako bi takav potez doprinio kulturi sjećanja i otpora revizionizmu.