Žrtve rata depresiju smanjuju radom
Doktorica Antić-Štauber ističe da radno-okupacioni tretman znatno smanjuje depresiju kod civilnih žrtava rata, te smanjuje upotrebu psihotika.
“Anksioznost se nekako drži, ali depresija je drastično pala što je nama pokazatelj da trebamo ići dalje ovim putem”, kaže Antić-Štauber.
Ističe da su prvi pokušaji s radnom terapijom, odnosno radom na zemlji, bili sa preživjelima iz Srebrenice.
“Iza toga smo krenuli još u 13 gradova u BiH. Pokušali smo da vidimo koliko će taj model biti uspješan kod silovanih i seksualno zlostavljanih žena i vrlo smo zadovoljni rezultatima. Terapiju sprovodimo u Mostaru, Potocima, Višegradu, Goraždu, Istočnom Sarajevu, Modriči, Vukosavlju, Šamcu, Varešu, Tuzli, Bratuncu, Zvorniku i Diviču”, izjavila je Antić-Štauber.
Jedna od žena koja prolazi kroz radnu terapiju za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je kazala da je silovana 1993. kao maloljetnica u Varešu.
“Oko osam godina smo živjeli samo od poljoprivrede. Žene 2013. godine dolaze na ideju da osnujemo Udruženje žena za ruralni razvoj, održivi povratak, integraciju i resocijalizaciju ‘Zvijezda’ Vareš”, kaže ona.
Ističe da udruženje ne okuplja samo civilne žrtve rata, već i povratnike, majke poginulih boraca i žene svih nacionalnosti koje žele raditi.
“Cilj nam je da opstane žena na selu koja nema zaposlenje jer je Vareš mrtva općina i jedino kroz poljoprivredu i ruralni turizam može nešto da se ostvari. Tom idejom smo kroz razne projekte uspjeli da osnažimo ekonomski žene – nabavkom krava, junica, laktofriza, pčela, plasteničke proizvodnje”, izjavila je ona.
Naglašava da su kroz saradnju s organizacijom “Snaga žene” dobili plastenike i sadnice.
“Radimo, borimo se, okupljamo žene da jednostavno zaborave te svoje probleme iz prošlosti i da nastave boljim, mirnijim životom. I rad u tim plastenicima nam pomaže da zaradimo svoj dinar, nismo ovisne hoćemo li sebi kupiti šminku, cigarete ili izaći na kafu”, kaže ona.
Antić-Štauber ističe da je rad na zemlji blagotvoran i da smanjuje nervozu, napetost i strah.
“Osim radno-okupacionog tretmana koji nam je jako važan mi smo pokušali da povežemo sve civilne žrtve na svim lokacijama na kojima radimo i da formiramo ‘Zelenu mrežu’. Oni su izvrsni proizvođači određenih količina ljekovitog bilja, bobičastog voća”, izjavila je Antić-Štauber.
Dodaje da je mreža otvorena za sve koji su zainteresirani.
“Naš cilj je dugoročno raditi na psihorehabilitaciji, ali i izgradnji mira i pravde za ljude koji su negdje na margini koje niko ne prepoznaje ni kao žrtve ni kao osobe koje su u stanju potrebe”, zaključuje Antić-Štauber.
