Za procesuiranje ratnih zločina potrebno 15 godina

Vijeće ministara BiH usvojilo je Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina po kojoj bi procesuiranje svih predmeta  trebalo biti okončano u narednih 15 godina.

Prema Strategiji, koja je već dostupna javnosti, trenutno je pred sudovima i kod tužilaštava u BiH registrovano 9.879 neriješenih predmeta ratnih zločina. U tom broju je 1.781 predmet koji se tiču poznatih počinilaca. Istovremeno, istrage se na različitim nivoima vode protiv 5.895 osumnjičenih.

Nikola Špirić, predsjedavajuć, i Vijeća ministara kazao je da je Strategija „ bitna jer predstavlja sistemski pristup problematici rješavanja ratnih zločina“ dodavši da je usvojen i radni zaključak “koji nalaže obezbjeđivanje sredstava za njenu punu implementaciju”.

Strategija ne definira koliko je materijalno-tehničkih sredstava potrebno da se procesuiraju svi predmeti ratnih zločina, ali daje zadatak Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH da “zajedno sa nadležnim sudovima, tužilaštvima i policijskim organima, a na osnovu izvršene financijske procjene koštanja i dinamike procesuiranja do sada okončanih predmeta”, predloži neophodna ulaganja u materijalne i kadrovske kapacitete.

Špirić je na konferenciji za novinare kazao da će resorna ministarstva zatražiti pomoć od međunarodnih donatora za implementaciju Strategije.

Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina izradila je Radna grupa koju je izabralo Ministarstvo pravde BiH, a na čijem je čelu bilo Tužilaštvo BiH. Grupa je radila od jula 2007. godine.

Strategija naglašava potrebu procesuiranja najsloženijih i najprioritetnijih predmeta u roku od sedam godina i njima će se baviti Tužilaštvo BiH, odnosno Sud BiH.

Prema ovoj strategiji, Tužilaštvo BiH je zaduženo da do kraja januara 2009. godine uspostavi centralizovani evidenciju o svim nezavršenim predmetima, dok će Sud BiH voditi evidenciju o broju potvrđenih optužnica, izrečenih prvostepenih i pravosnažnih presuda u predmetima ratnih zločina, počevši od marta 2003. godine, kada su predmeti ratnih zločina u stvarnoj nadležnosti Suda BiH.

Odluku kada će se određeni predmet prebaciti na procesuiranje nižem sudu ili tužilaštvu, donositi će Sud BiH na prijedlog Tužilaštva BiH, po jasno utvrđenim kriterijima, koji su sastavni dio Strategije.

Prema Strategiji, enitetski sudovi i sud u Brčko distriktu nastojati će slijediti praksu Suda BiH pri procesuiranju ratnih zločina.

Kao posebna oblast u strategiji navedena je zaštita i podrška za žrtve i svjedoke, koja između ostalog predviđa i donošenje Zakona o programu zaštite svjedoka, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri.

Navedeno je i kako je, da bi se provodile mjere izmještanja svjedoka izvan granica BiH, potrebno zaključiti bilateralne i multilateralne sporazume sa zemljama destinacije, te osigurati dodatna sredstva za ovu namjenu.

Također se nalaže da tužilaštva i sudovi primjenjuju odredbe o spajanju postupaka u predmetima ratnih zločina, kako bi se izbjeglo ponovno pozivanje svjedoka da daju izjave o identičnim okolnostima.

U postupcima pred sudovima u BiH izbjegavat će se pozivanje svjedoka koji su davali izjave pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), “ukoliko je moguće pronaći drugog svjedoka koji ima kredibilitet i neposredna saznanja o istim okolnostima”.

Prema Strategiji, u Tužilaštvu BiH, ali i svim ostalima tužilaštvima i sudovima, biti će angažirani psiholozi za pružanje podrške ugroženim svjedocima.

Strategija predviđa i efikasniju suradnju sa zemljama u regiji po pitanju predmeta ratnih zločina.

Nikola Špirić je rekao da je siguran u implementaciju Strategije jer je “usvojena konsenzusom”.