Više od 300 godina zatvora

U ovoj godini pravosudne institucije su se suočile s bijegom dviju osoba. Dušan Janković, koji je nepravosnažno osuđen na 27-godišnju kaznu dugotrajnog zatvora za zločin na Korićanskim stijenama, pobjegao je 21. decembra, a sredinom maja Momir Savić, pravosnažno osuđen na 17 godina zatvora zbog zločina u Višegradu.

Obojica su, odlukom Suda, izricanje presude čekali na slobodi uz niz mjera zabrane, što je izazvalo javne kritike rada ove institucije.

U Državnom sudu napominju da je dovođenje u pitanje njihovog rada “krajnje neprimjereno i površno” s obzirom na rezultate koje su postigli u proteklom periodu.

U 2010. godini Sud BiH je donio ukupno 23 presude za ratne zločine, među kojima je sedam još uvijek nepravomoćnih. Prema tim presudama, osuđeno je 13 osoba na ukupno 226 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Srebrenici, Vlasenici, Bosanskoj krajini, Konjicu, Sarajevu i Korićanskim stijenama (općina Travnik).

Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH, ovu godinu okarakterisao je kao “najuspješniju” kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina.

“Mogu biti zadovoljan onim što je urađeno do sada. Ukupno smo podigli 113 optužnica, a samo u ovoj godini je podignuto oko 30, i mislim da je ova godina najuspješnija što se tiče Posebnog odjela za ratne zločine”, kazao je Barašin za Justice Report, te dodao da se trenutno vode istrage protiv približno 1.000 osumnjičenih osoba.

Ova godina bila je značajna i za međunarodnu saradnju u oblasti pravosuđa, pa su Ministarstvo pravde BiH i ministarstva susjednih država izmijenila sporazum o izvršenju krivičnopravnih sankcija, tako da pravosnažno osuđene osobe, ukoliko pobjegnu naprimjer, u Hrvatsku i njeni su državljani, treba u toj zemlji da izdrže kaznu koja im je izrečena, recimo, u BiH.

Sukladno tom sporazumu, Sud BiH je prihvatio presudu izrečenu Branimiru Glavašu u Republici Hrvatskoj i uputio ga na izdržavanje osmogodišnje kazne u Kazneno-popravni zavod u Zenici. Glavaš, koji je osuđen za zločine u Hrvatskoj, nakon izricanja presude pobjegao je u BiH.

Hapšenja, izručenja, priznanja

Tužilaštvo BiH je tokom 2010. godine izdalo nalog za hapšenje 11 osoba zbog osnovane sumnje da su počinile ratne zločine, a iz Španije je izručen Veselin Vlahović zvani Batko, koji se sumnjiči za zločine počinjene u sarajevskim naseljima Vrace i Grbavica.

Vlahović je u augustu ove godine izručen pravosudnim organima u BiH. Sud BiH mu je odredio pritvor, koji još uvijek traje. Istraga protiv Vlahovića za ratni zločin je u toku, a Tužilaštvo BiH je putem medija pozvalo svjedoke da se odazovu i dadnu iskaze jer su navodno došli do saznanja o novim zločinima.

Tužilaštvo BiH sumnjiči Vlahovića da je učestvovao u ubistvima, zlostavljanjima, pljačkanjima, silovanjima i prisilnim nestancima Bošnjaka i Hrvata s područja sarajevskih naselja Grbavica i Vraca tokom 1992. i 1993. godine.

Također, pravosudnim organima naše zemlje izručen je i Franc Kos, koji je uhapšen u Hrvatskoj, a Tužilaštvo BiH ga tereti za genocid u Srebrenici.

Uz Kosa, za genocid u Srebrenici su optuženi i Stanko Kojić, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja, čije suđenje je počelo u decembru ove godine. Duško Tomić, Kosov branilac, nekoliko puta je izjavio da optuženi ne spori učešće u strijeljanju Srebreničana, ali ne prihvata da je počinio genocid.

Slično je izjavio i Vlastimir Golijan, koji je prilikom izjašnjenja o krivici, prvi put pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH, kazao: “Kriv sam.”

Međutim, kada je došao pred Sudsko vijeće koje je trebalo razmotriti izjavu o priznanju krivnje optuženog, Golijan je rekao da ipak ne razumije značenje krivičnog djela koje mu se stavlja na teret.

“Ne razumijem šta je genocid. Meni je advokat pričao, ali ja ne znam šta je genocid. (…) Priznajem da sam 16. jula učestvovao u ubistvima civila u rejonu Branjevo, i žao mi je tih ljudi”, rekao je Golijan.

Tužilaštvo BiH je 2010. godine optužilo 46 osoba, od kojih se neke terete po komandnoj odgovornosti, a druge kao direktni izvršioci ratnih zločina.

Po komandnoj odgovornosti, pravosnažnom presudom Suda BiH na kaznu dugotrajnog zatvora od 25 godina osuđen je Novak Đukić zbog granatiranja Tuzle u maju 1995. godine.

Miloš Stupar, koji se također teretio po komandnoj odgovornosti, oslobođen je optužbi da je učestvovao u počinjenju genocida u julu 1995. godine u Srebrenici.

Prema obrazloženju presude, Stupar nije imao efektivnu kontrolu nad pripadnicima Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića jer nije bio s njima do 14. jula 1995. godine, pa ne može odgovarati za djela koja su ranije učinjena.

Prvostepenom presudom Suda BiH, izrečenom u julu 2008., Stupar je bio osuđen na 40 godina zatvora, ali je nakon ulaganja žalbi ta presuda poništena i održano je ponovno suđenje.

Tužilaštvo BiH je ove godine prvi put zatražilo da se kazni optuženi koji je odbio da svjedoči u drugoj istrazi. Đorđislav Aškraba, koji je prvostepenom presudom oslobođen optužbi za zločine u Kalinoviku, odbio je dati iskaz u drugoj istrazi. Odluku Suda BiH o ovom zahtjevu nismo mogli saznati jer u ovoj instituciji tvrde da je riječ o “povjerljivom dokumentu”.

Ono što je također obilježilo 2010. godinu jeste postizanje pet sporazuma o priznanju krivice između Tužilaštva BiH i optuženih za ratne zločine, a koje je Sud BiH prihvatio i izrekao presude. Dva postignuta sporazuma se odnose na zločine počinjene u Srebrenici.

Po prihvatanju krivice, Marko Boškić je osuđen na 10 godina zatvora zbog učešća u strijeljanju više stotina srebreničkih muškaraca, dok je Milivoje Ćirković dobio pet godina za zločin protiv čovječnosti počinjen u Srebrenici.

Razdvajanje i obustavljanje postupaka

U Sudu BiH u toku je suđenje šestorici optuženih za zločin počinjen nad Hrvatima u Trusini (općina Konjic), među kojima su Zulfikar Ališpago, bivši komandant Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” pri Štabu Vrhovne komande Armije BiH, i Nihad Bojadžić, njegov zamjenik.

Suđenje za zločin u Trusini je 21. decembra prekinuto na nekoliko sedmica jer je vještak neuropsihijatar utvrdio da Ališpago ima ozbiljno oboljenje kičme i da trenutno zbog bolova ne može pratiti suđenje i aktivno učestvovati u njemu.

Zbog bolesti optuženog Sud BiH je obustavio postupak protiv Vinka Kondića, bivšeg načelnika Stanice javne bezbjednosti Ključ, i pustio ga iz pritvora. U septembru je Sudsko vijeće razdvojilo njegov predmet od postupka koji se vodi protiv Boška Lukića i Marka Adamovića.

“Krivični postupak će se, po prijedlogu Tužilaštva BiH, nastaviti kada se zdravstveno stanje optuženog poboljša u mjeri da može učestvovati u postupku”, navodi se u rješenju Suda.

Ista odluka donesena je i na obnovljenom suđenju za zločin počinjen u istočnoj Hercegovini, zbog zdravstvenog stanja Milka Mučibabića, koji je prvostepenom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od pet godina i tri mjeseca.

Uz Mučibabića, sudi se i Krsti Saviću, koji je prvostepenom presudom osuđen na 20 godina zatvora zbog učešća u zločinima počinjenim u Gacku, Bileći, Nevesinju i Kalinoviku.

Apelaciono vijeće je ukinulo ovu presudu i odredilo ponovno održavanje suđenja, koje je počelo u novembru.

Početak obnovljenog suđenja pred Apelacionim vijećem čekaju sedmorica zaposlenika Kazneno-popravnog zavoda u Foči koji su nepravosnažno oslobođeni optužbi za pomaganje pri bjekstvu Radovanu Stankoviću, osuđenom za ratne zločine.

Zbog pomaganja pri bjekstvu, Sud BiH je na dvije godine zatvora osudio Ranka Stankovića, brata odbjeglog osuđenika, dok su Ranka Dragičević i Brankica Davidović priznale krivicu i osuđene su na uslovnu kaznu u trajanju od šest mjeseci.

Radovan Stanković je u aprilu 2007. osuđen na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen u Foči, ali je mjesec dana nakon upućivanja na izdržavanje kazne pobjegao. Ni tri godine poslije organi gonjenja nemaju informacije gdje bi se mogao nalaziti.

Sud BiH je obaviješten da su i trojica osuđenih za ratne zločine prijevremeno pušteni sa izdržavanja kazne. Paško Ljubičić, koji je po priznanju krivnje osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenog na području Viteza, pušten je na slobodu jer je odslužio dvije trećine kazne.

Na slobodu su pušteni i Mitar Rašević, koji je osuđen na sedam godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog u Kazneno-popravnom domu u Foči, kao i Dušan Fuštar, koji je nakon priznanja krivice osuđen na devet godina za zločin počinjen u prijedorskom logoru Keraterm.

Erna Mačkić je novinarka BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.