Članak

Upitno ispunjenje zahtjeva štrajkača

13. Septembra 2007.18:44
Odluka Ustavnog suda dovodi u pitanje ispunjenje zahtjeva optuženika koji tri dana štrajkuju glađu.

Ispunjenje zahtjeva pritvorenika u zatvoru Kula (Istočno Sarajevo) koji od 10. septembra štrajkuju glađu jeste, prema mišljenju stručnjaka, upitno.

Argument za ovakav stav pronalaze u odluci koju je Ustavni sud BiH donio u martu ove godine a prema kojoj primjena Krivičnog zakona BiH nije u suprotnosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Ova odluka je donesena po apelaciji u predmetu Abduladhim Maktouf,”” rekao je za Justice Report Faris Vehabović, registrar Ustavnog suda BiH. “”Ustavni sud BiH radi po principu da se za istu pravnu radnju donosi ista odluka”

Vehabović je pojasnio da Ustavni sud može razmatrati novu žalbu na iste okolnosti, ako bude podnesena, ali da, s obzirom na ovaj princip, postoji mogućnost da će odluka na tu žalbu biti ista onoj prvoj.

“Može se desiti da bude i izuzetaka jer se stvari modificiraju zavisno od okolnosti u društvu”, dodao je Vehabović.

Nakon pravosnažne presude izrečene pred Sudom BiH, prema kojoj je njihov branjenik osuđen na pet godina zatvora za pomagenje u izvršenju ratnog zločina, Maktoufovi advokati žalili su se na primjenu Krivičnog zakona BiH.

Branioci Maktoufa, ali i brojni drugi advokati odbrane u procesima pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH, smatraju da se ne može primjenjivati novi zakon jer nije bio na snazi u vrijeme počinjenja zločina za koje se njihovi branjenici terete. U većini žalbi na prvostepene presude koje su odbrane podnijele do sada, ukazano je i na problem primjene zakona.

Pri tome odbrane insistiraju da se u predmetima za ratne zločine na lokalnim sudovima primjenjuju drugi zakoni, blaži za počinioca, te ukazuju da takva neujednačenost u primjeni zakona uskraćuje njihovim branjenicima pravo na pravično suđenje.

Odluke Apelacionog vijeća na svaku ovakvu žalbu do sada su bile identične onoj Ustavnog suda, odnosno žalba na primjenu zakona je bila odbačena uz tvrdnju da nije došlo do kršenja ljudskih prava optuženih.

Pritvorenici koji štrajkuju glađu, za sada njih 25, traže da se u njihovim procesima pred Sudom BiH primjenjuje Krivični zakon SFRJ. Isto su tražili štrajkujući početkom ove godine, kada je štrajk prekinut uz obrazloženje da čekaju odluku Ustavnog suda po Maktoufovoj žalbi.

Advokat Duško Tomić, koji brani dvojicu optuženika koji štrajkuju glađu, kaže da ne vjeruje da će se bilo šta promijeniti jer u ovoj državi vlada princip “brigo moja, prijeđi na drugoga”.

“Razlozi štrajkača su opravdani jer se ne može suditi po zakonu koji nije važio u vrijeme počinjenja djela”, kazao je Tomić u izjavi za Justice Report.

Zakon bivše Jugoslavije, pojašnjava Tomić, predviđao je blaže kazne za počinitelje krivičnih djela, a taj zakon nije tretirao djela genocida i zločina protiv čovječnosti.

Mladen Šarenac, advokat iz Sarajeva i dugogodišnji sudija, ne podržava štrajk pritvorenika. Ipak, nalazi opravdanje za njihove zahtjeve.

“Da živimo u normalnoj zemlji, mogli bi štrajkači ostvariti svoja prava jer se ovdje sudi za djela počinjena od 1992. do 1995. godine po zakonu koji je donijet 2003. godine. To je u suprotnosti s odredbama Europske konvencije i sa principom prava na pravično suđenje”, smatra Šarenac.

Ove sedmice su odgođena dva suđenja pred Odjelom za ratne zločine jer optuženici nisu željeli doći u sudnicu. Jedno je, bez obzira na nedolazak optuženog, održano. Za vrijeme štrajka u januaru ove godine, zvaničan stav Suda BiH bio je da se nastave suđenja “bez obzira na neprisustvo optuženih”, te da će im “biti osigurana zdravstvena njega”.

Štrajk koji se dešavao početkom ove godine, izazvao je mnoge javne reakcije, u koje su se uključili i brojni političari dajući ili uskraćujući svoju podršku štrajkačima. Za sada su se, pored Suda, nekih advokata i samih optuženika, javno oglasili samo članovi Zajednice udruga hrvatskih vojnih invalida Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), izražavajući podršku “svojim kolegama uznicima u bosanskohercegovačkim kazamatima”.

“U potpunosti razumijemo svoje kolege (…) koji u borbi za svoja ljudska prava štrajkuju glađu s ciljem da se izbore za ravnopravnost i suđenje po zakonu koji je vrijedio u vrijeme rata, to jest Krivičnom zakonu bivše Jugoslavije”, stoji u saopćenju Zajednice udruga hrvatskih invalida HNK-a.

U januaru ove godine, nakon višednevnog štrajka, Sud je naložio redovni ljekarski pregled svih koji odbijaju hranu.

Ljekari koji su bili pozvani ovom prilikom, u više slučajeva su, u nalazima koje su izlagali pred sudskim vijećima, naveli kako su kod štrajkača prilikom pregleda primijetili da uzimaju hranu, odnosno da im nisu ugrožene vitalne funkcije, što se dešava pri višednevnom štrajku glađu.

Nekoliko štrajkača je ipak završilo u bolnici, gdje su redovno dobijali infuziju, čime je njihov štrajk okončan.

Erna Mačkić je novinarka Justice Report-a [email protected]. Justice Report je internet publikacija BIRN BiH.