Tvrdili da nisu primili Milakovićev novac

Midhat Kočo, koji je od 2003. godine zastupao optuženog Milorada Milakovića, kazao je da je u tom predmetu oduzet novac u vrijednosti od oko 55.000 KM.

Svjedok je rekao da je optuženi priznao krivicu i osuđen, a da je prema sporazumu novac trebao biti vraćen. Kočo je napomenuo da je situacija bila otežana činjenicom da su u tom premetu bili optužena i druga lica, uključujući i dvojicu Milakovićevih sinova, koji nisu bili dostupni.

On je rekao da se 2006. godine obratio Sudu BiH u vezi vraćanja oduzetog novca i da je dobio odgovor u kojem se navodi da novac nije primljen u tu instituciju. Dodao je da mu je u prilogu dostavljen i dopis Tužilaštva BiH, u kojem se navodi da ni ta institucija nije primila sredstva koja je u februaru 2003. godine SFOR oduzeo od Milakovića. Taj dopis, kako je precizirao, potpisao je međunarodni tužilac Peter Cornec.

Kočo je rekao da je jednom sreo tužioca Mihajlovića i pitao ga za oduzeti novac, a da mu je on kazao da se prvo moraju predati sinovi Milakovića.

Svjedok je potvrdio Mihajlovićeve navode da mu je rekao da novac mora biti u Sudu ili KDP-u – prostoriji u kojoj se čuvaju privremeno oduzeti predmeti.

Kočo je kazao da mu je Milaković otkazao punomoć jer nije bio zadovoljan njegovim radom na vraćanju novca.

Milaković, koji je sa drugim bio optužen za trgovinu ženama radi prostitucije, osuđen je na devet godina zatvora. Kočo je kazao da je sporazumom bilo predviđeno da nakon tri godine odležane kazne bude pušten na uslovni otpust, ali da to kasnije nije omogućeno, pa je Milaković nakon tri godine iskoristio prvu priliku i nije se vratio u zatvor sa dopusta.

Optužnica tereti Mihajlovića da je propustio da vrši nadzor nad radom daktilografkinje, koja je prisvojila privremeno oduzeti novac iz više predmeta, u iznosu od preko 100.000 konvertibilnih maraka (KM).

Kao svjedok Tužilaštva BiH saslušana je i Ismeta Huremović, koja od 31. decembra 2013. obavlja funkciju sekretara Tužilaštva.

Ona je kazala da nadzor nad radom daktilografa obavlja glavni tužilac, a da sekretar koordiniše njihov rad u smislu kontrole mjesečnog rada i prisustva na radnom mjestu.

Direktan nadzor nad radom daktilografa, kako je navela, obavlja tužilac kod kojeg je raspoređen. Napomenula je da jedan daktilograf nekada radi kod više tužilaca, jer ih je manje.

Na pitanje branioca Vlade Adamovića ko je kontrolisao daktilografkinju tužioca Mihajlovića kada je on nebrojeno puta bio odsutan, svjedokinja je odgovorila da nije niko.

Sporna daktilografkinja, kako je rekla svjedokinja, bila je raspoređena na poziciju referent specijalista, administrativno-tehnički pomoćnik kod zamjenika glavnog tužioca, s tim da nije navedeno kod kojeg.

Kazala je da joj je poznato da je ta daktilografkinja najviše radila s tužiocem Mihajlovićem, ali da je moguće da je radila i sa drugim ukoliko je on bio odsutan.

Huremović je rekla da je popis oduzetih predmeta u KDP-u vršen prije jednu ili dvije godine, kada je nestao novac. Za druge slučajeve popisa predmeta ne zna. Kazala je da su akti koji regulištu postupanje sa oduzetim predmetima doneseni krajem 2018. godine.

Svjedokinji nije poznato da postoje upustva za taj segment rada, a koji su u Tužilaštvu BiH doneseni prije 15-ak godina. Ona je kazala da je za KDP odgovoran glavni tužilac.

Suđenje se nastavlja 27. avgusta.