Na suđenju za zločine počinjene u Srebrenici, svjedok Državnog tužilaštva kazao je da je u ljeto 1995. godine razgovarao sa zarobljenicima koji su bili u prostoriji Policijske stanice Skelani.
Iznoseći žalbu na presudu za zločin u Srebrenici, Državno tužilaštvo zatražilo je da se poveća kazna Ostoji Stanišiću, koji je osuđen na 11 godina zatvora za pomaganje genocida, i da se ukine dio odluke kojim je Marko Milošević oslobođen krivnje.
Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić zatražio je da u njegovom žalbenom postupku bude saslušan optuženik za genocid Dragomir Vasić kako bi osporio iskaz haškog osuđenika Momira Nikolića, koji se tiče dešavanja u Srebrenici.
U nastavku iznošenja završne riječi na suđenju Goranu Sariću, Tužilaštvo BiH je govorilo o zarobljavanju i ubijanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1995. godine u Srebrenici.
Presuda kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora predstavlja zakašnjelu pravdu, ali ono na šta se još uvijek čeka jeste potpuno součavanje sa srbijanskim političkim projektom – koji je Mladić sproveo genocidom.
Haški tribunal nepravosnažno je osudio bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH.
Odbrana Ratka Mladića ponovila je tvrdnju da bi izricanje presude Ratku Mladiću, zakazano za srijedu, bez prethodnog ljekarskog pregleda “moglo nanijeti štetu optuženom, čak i s fatalnim ishodom”.
Iznoseći završnu riječ na suđenju Goranu Sariću za genocid u Srebrenici, Tužilaštvo BiH je kazalo da je optuženi znao za genocidnu namjeru glavnih učesnika udruženog zločinačkog poduhvata.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, Tužilaštvo BiH uložilo je iskaz svjedoka koji je dao haškim istražiteljima, a koji na prijedlog Odbrane nije čitan u sudnici.