Svjedok: Nije utvrđeno ko je ispalio granatu na Markale

1. Marta 2016.00:00
U nastavku suđenja Ratku Mladiću, svjedok Odbrane Per Oien potvrdio je da istraga vojnih posmatrača Ujedinjenih nacija (UN) nije mogla utvrditi ko je u ljeto 1995. godine ispalio granatu koja je na sarajevskoj pijaci Markale ubila i ranila desetine građan

This post is also available in: English

a.

Prema optužnici, minobacačku granatu na Markale ispalila je Vojska Republike Srpske (VRS), kojom je komandovao Mladić. Njemu se na teret stavlja terorisanje građana Sarajeva granatiranjem i snajperisanjem.

U eksploziji na Markalama 28. avgusta 1995. ubijene su 43 osobe, a 75 ih je ranjeno.

Norveški major Oien bio je šef vojnih posmatrača UN-a koji su sproveli istragu o toj eksploziji, a on je lično bio na Markalama dvadesetak minuta poslije detonacije.

Dok ga je ispitivao Mladićev branilac Dragan Ivetić, Oien je posvjedočio da istraga nije mogla da utvrdi koja je od zaraćenih strana ispalila projektil.

“I Vojska Republike Srpske i Armija BiH imale su položaje u pravcu iz kojeg je granata doletjela na Markale, ali istražitelji nisu mogli utvrditi sa kojeg je mjesta tačno ispaljena”, izjavio je Oien.

Prema njegovim riječima, izvijestili su o činjenicama koje su zatekli na terenu i onom što su vidjeli. “Ništa to ne može promijeniti”, kazao je svjedok.

Branilac Ivetić predočio je potom Oienu svjedočenje holandskog generala Corneliusa Nicolaia, nekadašnjeg načelnika štaba UNPROFOR-a u Sarajevu, da mu je “glavni vojni posmatrač UN-a” rekao da je granata doletjela sa srpske strane.

Oien je negirao da je on to kazao Nicolaiu, izrazivši nevjericu da su to mogli učiniti i njegovi pretpostavljeni, koji nisu učestvovali u istrazi.

Na pitanje da li je imao informacije da je Armija BiH (ABiH) “granatirala sopstveni narod”, što je kao mogućnost pomenuo i general Nicolai, Oien je odgovorio: “Koliko se sjećam, sumnjali smo da ABiH puca na Sarajevo.”

Ogradio se, međutim, da nije siguran da li su te sumnje bile potkrijepljene činjenicama. Opisao je kako su vlasti u Sarajevu u junu 1995. proglasile nepoželjnim jednog danskog oficira UN-a “koji je otišao u štab ABiH i rekao im da prestanu da granatiraju sopstveni narod”.

U unakrsnom ispitivanju, tužilac Adam Weber ukazao je da je danski oficir to rekao poslije granatiranja zgrade sarajevske televizije 28. juna 1995., za koje je, dva dana kasnije, odgovornost preuzeo general VRS Dragomir Milošević.

U dokumentu, koji je tužilac pokazao u sudnici, Milošević je Televiziju Sarajevo nazvao “centrom medijskih laži protiv pravedne borbe Srba”.

Upitan da li je znao za to, potpukovnik Oien odgovorio je odrečno, preciziravši da u to vrijeme nije bio u Sarajevu.

Haški tribunal pravosnažno je osudio generala Miloševića, koji je bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, na 29 godina zatvora zbog terorisanja građana Sarajeva.

Dokazujući da je VRS napadala civile, tužilac Weber je citirao prijetnju jednog oficira da će, zbog pogibije svog vojnika, otvarati vatru “na sve što se kreće, uključujući žene i djecu”.

Oien je na to kazao da “nije čuo takvo naređenje”.

Zbog problema koje Odbrana ima u dovođenju svojih posljednjih svjedoka, Tribunal u suđenju protiv Mladića neće zasjedati do kraja ove nedjelje. Kada će suđenje biti nastavljeno, raspravno vijeće odlučiće naknadno.

Mladić je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u šest opština imao razmjere genocida, i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Radoša Milutinović


This post is also available in: English