Članak

Strožijim kaznama umanjiti govor mržnje na internetu

21. Marta 2017.12:18
Iako se podnese na stotine krivičnih prijava, stručnjaci smatraju da se u Bosni i Hercegovini govor mržnje još uvijek ne smatra kažnjivim djelom.

U BiH ne postoje osude za govor mržnje, već četiri presude za izazivanje nacionalne, vjerske ili rasne netrpeljivosti na internetu, koje su uslovne ili oslobađajuće.

Razlog tako malog broja presuda u Tužilaštvu BiH ne žele objasniti i upućuju na policiju. S druge strane, u policijskim i samoregulacijskim tijelima tvrde da podnose na stotine prijava.

U Vijeću za štampu ističu da su mediji preplavljeni naslovima i tekstovima huškačkog karaktera, što je pogodno tlo za komentarisanje kroz koje se širi govor mržnje.

Većina medija i urednika zadržavaju takve komentare kako bi osigurali veću čitanost i posjećenost. Neki su zabranili anonimno komentarisanje kako bi govor mržnje bio smanjen i da bi se znalo ko ga piše.

Jedan od problema na koji ukazuju stručnjaci jeste to što građani vođeni slobodom izražavanja nerijetko čine krivično djelo. Vijeće za štampu pregledava komentare na portalima, ali problem su društvene mreže za koje niko nije zadužen.

Prošle godine je Evropska komisija zaključila sporazum sa najvećim društvenim mrežama i platformama, kao što je Facebook, o pravilima ponašanja kada je u pitanju govor mržnje. Kompanije su se obavezale da će u roku od 24 sata reagovati i ukloniti govor mržnje.

Spriječiti posljedice

Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) uputila je zahtjev Facebooku za uklanjanje jedne od grupa koja je promovisala govor mržnje koji je bio usmjeren na jedan od tri naroda u našoj zemlji. Facebook je odgovorio i uklonio grupu.

Povlacenje govora mržnje. Izvor: BIRN BiH

Krivični zakoni u BiH nemaju definiciju govora mržnje, ali se isti može procesuirati u okviru krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra i Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kažu da je ovo djelo potrebno modernizirati, to jest proširiti, kako bi uključivao i govor mržnje.

“Govor iz mržnje vodi zločinu iz mržnje i potrebno ga je spriječiti kako ne bi došlo do većih posljedica”, objašnjava Turčilo.

Za izmjenu, ali i implementaciju, postojećih zakonskih odredbi godinama se zalaže Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. Predlagali su izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koje su usvojene u Predstavničkom domu ali nisu dobile potrebnu većinu u Domu naroda Parlamenta Federacije.

“Precizno definiranje govora mržnje i zločina iz mržnje kao krivičnih djela i svih njihovih obilježja olakšalo bi njihovo prepoznavanje i sankcioniranje”, pojašnjava pravnica Maida Bahto Kestenčić.

Prema postojećim zakonima za širenje nacionalne i vjerske mržnje po Krivičnom zakonu BiH, kazna je od tri mjeseca do tri godine, dok je u entitetima i Brčko Distriktu moguće izreći i pet godina zatvora.

U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) nemaju podatke koliko je procesuirano djela koja su počinjena zbog govora mržnje. BIRN BiH je došao do nekoliko presuda sa izrečenim uslovnim kaznama.

U Sudu BiH je Omer Keskin dobio uslovnu kaznu jer je na jednom bh. portalu prijetio ubijanjem srpskog stanovništva, uključujući i djecu, na vrlo gnusan način. Za slično djelo osuđen je i A.S. u Brčkom.

Ljiljana Zurovac, direktorica Vijeća za štampu u BiH, ističe da treba strožije kažnjavati govor mržnje, naglasivši da je čak 80 posto od registrovanog govora mržnje na internetu povezano sa nacionalizmom i ratnom prošlošću.

“Dok ne počne strožije kažnjavanje zbog širenja huškačkog govora i govora mržnje, koji je sve prisutniji na internetu u našoj zemlji, nacionalna mržnja će se i dalje raspirivati”, kaže Zurovac.

Govor mržnje je i prema mišljenju Edite Gorinjac, zamjenice glavnog i odgovornog urednika na portalu Faktor, povezan sa nacionalizmom i proteklim ratnim dešavanjima i pojavljuje se čak i na tekstovima koji tematski apsolutno nemaju veze s ratom ili bilo kakvim nacionalnim pitanjem.

“Dovoljno je da se pojavi jedan komentar u tom kontekstu i imat ćete još najmanje deset drugih koji se referiraju na prethodno napisano”, smatra Gorinjac.

Postoje slučajevi

Vijeće za štampu je tokom prošle godine zaprimilo 150 žalbi na govor mržnje, a čak 35 na samom početku ove godine. Zurovac kaže da Vijeće podnosi na desetine prijava policiji i nadležnim tužilaštvima, ali da su do sada dobili samo dvije naredbe o nesprovođenju istrage.

Naredba o nesprovođenju istrage. IZVOR: Vijeće za štampu
Naredba o nesprovođenju istrage. IZVOR: Vijeće za štampu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U istražnim institucijama kažu da provjeravaju navode iz krivičnih prijava, dok u Tužilaštvu BiH navode da trenutno u radu imaju određene slučajeve.

U Federalnoj upravi policije navode da je govor iz mržnje sve uočljiviji kako raste i upotreba interneta i da oni proslijeđuju nadležnim tužilaštvima svoja saznanja.

“Radi se tome da oni ne žele da se bave tim slučajevima. Njima je to previše. Njima je to još uvijek maglovita zona, mediji, a posebno internet i problemi govora mržnje i huškačkog govora”, smatra Zurovac.

Prema njenim riječima, osim inertnog pravosuđa, problem prave i mediji koji potenciraju naslove i tekstove “huškačkog” karaktera kako bi privukli što više posjeta na svoje portale. Čak, kako tvrdi, zadržavaju i uvredljive komentare zbog toga.

Gorinjac potvrđuje da jeste činjenica da su mediji u utrci za većom posjetom. Pojasnila je da u mediju u kojem ona radi “komentarisanje je dozvoljeno preko Facebook naloga, što opet nije nikakva garancija da čitatelji neće pisati uvredljive komentare, ali ipak imaju zadršku i oprezniji su, nego kada je komentarisanje potpuno anonimno”.

Zurovac objašnjava kako se većina korisnika krije iza pseudonima i lažnih profila na internetu da bi vrijeđali druge, a da pri tome mnogi i nisu svjesni da je to krivično djelo.

Vanja Krtalić iz Mostara i Aida Kurtović iz Sarajeva često koriste internet i društvene mreže i kažu kako nisu znale da je uvredljiv sadržaj kažnjiv zakonom.

“Nisam znala, a i nisam čula da je neko otišao u zatvor zbog toga”, kaže Kurtović.

Da je osviještenost građana mala, potvrđuje i Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra, ističući da je potrebno raditi na edukaciji građana.

Turčilo podsjeća da su do sada utrošili ogroman novac za edukaciju policije i tužilaštva, naglašavajući da se trebaju više angažirati na istraživanju i procesuiranju govora mržnje.

“Kada se neko kazni sa pet godina zatvora ili većom novčanom kaznom, ni drugi se neće usuditi da tako olako pišu sve što žele”, zaključuje Zurovac.

    Džana Brkanić