Članak

Silos: “Nijedna nedozvoljena radnja”

7. Decembra 2017.15:10
U nastavku iznošenja završnih riječi na suđenju za ratni zločin počinjen na području Hadžića, Odbrana Fadila Čovića istakla da kod njega nije moguće pronaći nijednu nedozvoljenu individualnu radnju.

Branilac Čovića, Kadrija Kolić je kazao da nema sumnje da je civilna i vojna vlast na višem nivou odlučivala o sudbini zatvorenih u “Silosu”, “Krupi” i Osnovnoj školi “9. maj”.

Za zločine u tim objektima, osim Čovića, optuženi su Mustafa Đelilović, Mirsad Šabić, Nezir Kazić, Bećir Hujić, Šerif Mešanović, Halid Čović i Nermin Kalember.

Prema optužnici, Fadil Čović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, Đelilović, predsjednik Skupštine općine Hadžići, predsjednik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine, dok je Šabić bio komandir policije u Pazariću.

Kazić je, prema navodima optužnice, bio komandant Devete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), dok su Hujić i Čović bili upravnici i zamjenici upravnika logora “Silos”. Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.

Kolić je drugog dana iznošenja završnih riječi rekao da je nesporna činjenica da je odluku o raspuštanju “Silosa” od 27. januara 1996. donio najviši vojni organ.

“Pitanje ‘Silosa’ mogao je riješiti samo vrh države”, kazao je Kolić, istaknuvši da problem “Silosa” nije riješen jer srpska strana nije htjela reći šta se dogodilo sa zarobljenim Bošnjacima sa područja Hadžića.

Kolić se pozvao na iskaze svjedoka koji su govorili o izolaciji srpskog stanovništva, a koje je posjedovalo oružje. “Fadil Čović nije bio prisutan na sjednici Ratnog predsjedništva kada je donesena odluka o izolaciji 14. maja 1992.”, izjavio je Kolić.

Spomenuo je i iskaze svjedoka koji su navodili da je srpsko stanovništvo posjedovalo velike količine naoružanja, te da je zadržavanje zatvorenika u “Kupi”, “Silosu” i Školi bilo nužno.

“Uspostavljanje ‘Silosa’ dešavalo se u maju 1992. kada policija nije imala svoje službe, a depešni sistem je uspostavljen tek sredinom 1993.”, istaknuo je Kolić.

Prema njegovim riječima, a pozivajući se na izjavu jednog od stranih posmatrača, “stanje u bolnici u Pazariću bilo je gore nego u ‘Silosu’. Ešref Čaušević je naveo da su “veće zdravstvene probleme imale izbjeglice nego zatvorenici u ‘Silosu’”.

Kolić dodaje da SJB Hadžići nije imala nikakvu kontrolu nad zatvorenicima, s tim da su vršili vanjsko obezbjeđenje.

Njegov branjenik Čović, kako je kazao, nije mogao donijeti odluku da se bilo ko pusti iz “Silosa”, a kasnije je prošao provjeru međunarodne policije. Uz završne riječi, Kolić je Sudu Bosne i Hercegovine dostavio odluku Evropskog suda za ljudska prava, a koji je uvažio apelaciju da su povrijeđena prava njegovog branjenika u vezi sa pritvorom u kojem je bio 11 mjeseci.

Kolić je rekao da je za njegovog branjenika jedina moguća presuda “oslobađajuća”.

Iznošenje završnih riječi Odbrane Mirsada Šabića zakazano je 21. decembra.

 

Albina Sorguč