Članak

Šešelj: Osuđen na skoro pet godina za “rušenje Haškog tribunala”

10. Aprila 2018.10:25
Iako je nakon maratonskog prvostepenog postupka za ratne zločine oslobođen krivice, Vojislav Šešelj je u Haagu pravosnažno osuđen na ukupno četiri godine i devet mjeseci zatvora za nepoštivanje suda.

“Gospodine Šešelj, molim Vas da ustanete”, rekao je haški sudija lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju.

“Vama da ustanem, pa vi niste normalni… Vi ste bjelosvjetski ološ, kako ja vama mogu da ustanem? Ja sam četnički vojvoda”, odgovorio je Šešelj.

Ove riječi izgovorene 2012. u haškoj sudnici samo su jedan od bezbroj primjera kako je Vojislav Šešelj iskazivao prezir i nepoštovanje prema Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) tokom svog 11-godišnjeg suđenja.

Od 2003. godine, kada je izručen Tribunalu iz Srbije nakon što je optužen za ratne zločine počinjene u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, Šešeljeva strategija bila je da se brani sam i da omalovažava Tribunal i sam postupak.

Nazvao je Tribunal “NATO sudom”, bojkotovao njegov rad glađu, psovao u sudnici, govorio sudijama da će ostati upamćeni jer su njemu sudili, te da će “uništiti” i “pobijediti” Haški sud. Već na samom početku postupka, kazao je da se nalazi u “političkom sudu” i da se namjerava braniti “političkim govorima, koji su bolji od vaših”.

U Haagu je Šešelj tri puta optužen, a zatim i osuđen za nepoštivanje suda zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka. Osim što su protiv njega pokrenuti postupci za nepoštivanje suda, tokom suđenja su pokrenuta još dva postupka, i to protiv Šašeljevih stranačkih kolega i jednog svjedoka koji nije htio doći u Haag ako neće biti svjedok Odbrane.

Nepravosnažnom presudom iz marta 2016. godine, Šešelj je oslobođen optužbi za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi na području Srbije, Hrvatske i BiH. Presudom je utvrđeno da je stvaranje “Velike Srbije” bilo Šešeljev politički cilj, ali da to nije nužno podrazumijevalo zločine.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014. godine, prije izricanja presude, pustio na slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

U decembru prošle godine iznesene su žalbe na ovu presudu, u kojima su tužioci u Haagu zatražili poništenje oslobađajuće presude, a konačna odluka bit će izrečena u srijedu, 11. aprila, pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale (MMKT), pravnim nasljednikom MKSJ-a.

Petnaest mjeseci za tri svjedoka

Prva optužnica za nepoštivanje suda protiv Šešelja objavljena je u januaru 2009. godine. Optužen je da je ometao sprovođenje pravde time što je u svojoj knjizi objavio imena tri zaštićena svjedoka.

Šešelj je negirao krivicu i dodao da knjiga nije bila namijenjena širokoj javnosti. Tokom postupka nije pozivao svjedoke, ali je rekao da njegova namjera nije bila da otkrije imena zaštićenih svjedoka ili da ih zatraši, nego da “javno razotkrije zavjeru” u vezi s nekim događajima koji se spominju u optužnici.

Uprkos tome, Prvostepeno vijeće zaključilo je da je “knjiga prepuna detaljnih ličnih informacija u vezi sa svjedocima kako pod njihovim vlastitim imenima, tako i pod pseudonimima koji su im dodijeljeni u predmetu ‘Šešelj’”.

“Pretresno vijeće primjećuje, uz veliku zabrinutost, smišljeni način na koji su prekršene zaštitne mjere svjedoka. Vijeće smatra da se radi o ozbiljnom ometanju sprovođenja pravde, pogotovo imajući u vidu potencijalni štetni učinak takvog ponašanja na povjerenje svjedoka u sposobnost Međunarodnog suda da jamči efikasnost zaštitnih mjera”, stoji u presudi.

Šešelj se žalio na ovu presudu, kazavši da Tribunal nije imao nadležnost da sprovodi postupke za nepoštivanje suda te da je kazna preoštra, ali je Žalbeno vijeće potvrdilo odluku.

Godinu i mjesec nakon prve optužnice za nepoštivanje suda, podignuta je i druga. U februaru 2010. godine, Šešelj je optužen da je u svojoj knjizi otkrio informacije na osnovu kojih bi se mogao otkriti identitet još 11 zaštićenih svjedoka.

Nakon što je Vijeće zaključilo da “knjiga sadrži informacije na osnovu kojih se može utvrditi identitet svakog od zaštićenih svjedoka”, Šešelj je osuđen na 18 mjeseci zatvora.

“Vijeće je zaključilo da je Šešelj znao za mjere i primjećuje da je u više navrata tokom postupka tražio da se te mjere promijene, pri čemu je zahtijevao da se relevantne odluke ponovo razmotre ili da mu se dozvoli da na njih uloži žalbu. Vijeću je, prema tome, jasno da je optuženi znao da će zaštitne mjere morati da izmijeni vijeće koje ih je i naložilo i da on ne može po sopstvenom nahođenju jednostavno da otkriva identitet svjedoka”, stoji u odluci.

Šešelj je najavio da će se žaliti i na ovu presudu, ali nije u roku podnio pisani podnesak u skladu s pravilima Tribunala, zbog čega je prvostepena odluka potvrđena.

Treći postupak zbog “rušenja povjerenja javnosti”

Treća – i posljednja – optužnica protiv Šešelja za nepoštivanje suda podignuta je u maju 2011. godine.

Optužnica je sadržavala pet tačaka – prve dvije odnosile su se na činjenicu da Šešelj ni nakon presuda za nepoštivanje suda nije sa svoje web stranice skinuo knjige u kojima je otkrio zaštićene svjedoke. Ostale tačke optužnice su se odnosile na nove knjige i “povjerljive podneske” u kojima su otkriveni detalji koji se vezuju za zaštićene svjedoke.

Iako je Šešelj najavio da će pozivati svjedoke i sam dati iskaz u ovom postupku, do toga nije došlo, s obzirom da Vijeće nije prihvatilo njegov zahtjev da pravni savjetnik i referent za predmet prisustvuju postupku.

Šešelju je ponuđeno da iznese vlastito viđenje postupka, ali je on to odbio rekavši da su mu “uskraćena prava”.

U završnoj riječi je kazao da je “postupak pristrasan”.

Vijeće ga je zatim proglasilo krivim i osudilo na dvije godine zatvora, uz napomenu da je imao moć da ukloni sporne materijale s web stranice i da je “kontinuirano rušio povjerenje javnosti” u rad MKSJ-a.

“Vijeće je višestruka osporavanja ovlaštenja Međunarodnog suda, kakvima je Šešelj pribjegavao, uzelo u obzir kao otežavajuću okolnost. Na repetitivnu prirodu njegovih postupaka ukazuje stalno odbijanje da se povinuje nalozima u kojima se od njega zahtijeva da ukloni povjerljive materijale koje je otkrio u brojnim prilikama tokom više godina. Takvo flagrantno kršenje naloga Vijeća predstavlja napad na pravosudna ovlaštenja ovog suda”, stoji u odluci.

Uz tri postupka protiv Šešelja lično, pokrenuta su još dva koja se odnose na njegovu Odbranu.

U prvom postupku, bivši načelnik Ratnog štaba SRS-a Ljubiša Petković osuđen je na četiri mjeseca zatvora zbog nepoštivanja suda. Petković je, kako se navodi u presudi, dva puta odbio naloge Tribunala da se pojavi kao svjedok Tužilaštva, kazavši da će doći u Haag samo kao “svjedok Odbrane”.

Jedan postupak za nepoštivanje suda – protiv Šešeljevih stranačkih kolega Vjerice Radete i Petra Jojića – još uvijek je u toku. Oni su u oktobru 2012. optuženi da su uticali na svjedoke na suđenju Šešelju tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili ne svjedoče.

Zajedno s Radetom i Jojićem bio je optužen i Jovo Ostojić, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog njegove smrti.

S obzirom da je Haški sud zatvorio vrata prije nego je završen postupak protiv Radete i Jojića – koje Srbija odbija izručiti – trenutno se donosi odluka da li će ovaj predmet biti prebačen u Srbiju ili će Mehanizam zahtijevati njihovo izručenje u Haag.

Šešelj je na nedavnoj konferenciji za štampu rekao da ne misli kako će ikada doći do izručenja.

“Jedina konkretna posljedica je ta što moji saradnici ne mogu da putuju u inostranstvo. Ali što bi putovali u inostranstvo kada imaju male poslaničke plate, a tamo bi trošili mnogo novca. Ja sam proveo 12 godina u inostranstvu i znam kakva je tamo skupoća”, kazao je Šešelj.

Nakon što su predstavnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) tražili da Srbija sarađuje s Tribunalom, Šešelj je rekao da će o izručenju Radete i Jojića “pregovarati tek kada Hillary i Bill Clinton budu izručeni u Srbiju”.

Denis Džidić