Članak

Prisluškivanje veza Vojske Republike Srpske

26. Januara 2015.00:00
U nastavku haškog procesa protiv Ratka Mladića, svjedok Odbrane Nedo Blagojević je kazao da Armija BiH (ABiH) nije mogla da u potpunosti prisluškuje radiorelejne veze Vojske Republike Srpske (VRS) u istočnoj Bosni.

This post is also available in: English

Blagojević, bivši načelnik za vezu Drinskog korpusa VRS-a, posvjedočio je da je ABiH, u najboljem slučaju, mogla prisluškivati jednog od sagovornika iz VRS-a koji su razgovarali preko relejne veze, zato što ta vrsta veze podrazumijeva različite frekvencije za svaku stranu.

On je dodao i da su veze između Glavnog štaba VRS-a, komande i različitih jedinica Drinskog korpusa bile uspostavljanje preko releja u tadašnjoj Jugoslaviji.

“Čvorišta i uređaji Vojske Jugoslavije bili su posrednici za vezu sa Glavnim štabom i Drinskim korpusom VRS-a”, rekao je Blagojević.

Blagojević je ocijenio da zbog konfiguracije terena i rasporeda na frontu nije bilo moguće prisluškivanje komunikacije pripadnika VRS-a u Zvorniku i viših komandi zato što je ona išla preko releja Vojske Jugoslavije u Srbiji.

Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za genocid počinjen 1995. u Srebrenici, kao i u još nekoliko opština 1992. godine, progone nesrpskog stanovništva, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac Peter McCloskey, Blagojević je, međutim, potvrdio da su mogle biti prisluškivane sve veze koje su od releja u Srbiji bile preusmjeravane ka Zvorniku i drugim mjestima na istoku BiH, ali da bi to bilo “teško”, jer bi neprijatelj morao ući u “snop” relejnog signala.

Nakon što mu je tužilac predočio dokumente u kojima su Mladić i načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa Vujadin Popović u ljeto 1995. upozorili da ABiH uspješno prisluškuje i radio i radiorelejne veze VRS-a, Blagojević je kazao da “nema razloga da se ne složi” s njima.

Haški tribunal je Popovića prvostepenom presudom osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici. Pravosnažnu presudu, sud će mu izreći 30. januara.

Tužilac McCloskey je svjedoku predočio i nekoliko prepisa razgovora koje je presrela ABiH, a u kojima se citiraju oba sagovornika iz VRS-a. Blagojević je, međutim, ostao pri iskazu da je bilo moguće prisluškivati samo jednog sagovornika.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja da li bi bilo moguće prisluškivanje oba sagovornika, ukoliko bi strana koja prisluškuje znala frekvencije koji obojica koriste, svjedok je odgovorio potvrdno.

“Morale bi se prisluškivati obje strane odvojeno, pa onda sklapati razgovor”, objasnio je Blagojević.

U svom dokaznom postupku, Tužilaštvo je predstavilo mnoštvo razgovora oficira VRS-a, uključujući i samog Mladića, koje je presrela ABiH. Odbrana je osporavala autentičnost tih razgovora.

Blagojević je, odgovarajući na pitanja tužioca, potvrdio i da je 13. jula 1995. godine, kao dežurni oficir Drinskog korpusa, bio prisutan kada je Mladić komandu nad tom jedinicom povjerio tadašnjem pukovniku Radislavu Krstiću. Po optužnici, tog dana su počinjena prva masovna strijeljanja muslimanskih zarobljenika iz Srebrenice, koja su potrajala do 18. jula.

Krstića je Haški tribunal 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida.

Suđenje Mladiću se nastavlja u utorak, 27. januara.

Radoša Milutinović


This post is also available in: English