Prigovori na zakonitost posebnih istražnih radnji

Braniteljica Jesenka Rešidović je naglasila da su posebne istražne radnje provođene i prije donošenja naredbe o pokretanju istrage, s posebnim osvrtom da je Tužilaštvo BiH u nekoliko navrata navodilo različite datume o njenom otvaranju.

“Nikakva naredba nije postojala dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) nije zatražilo da se dostavi incijalni akt kojim je formiran predmet protiv Azre Miletić. Tužilaštvo je dostavilo naredbu o proširenju naredbe o provođenju istrage iz februara 2015. godine”, rekla je braniteljica.

Navela je i da je Miletić nezakonito prisluškivana preko drugih osoba i istakla da Tužilaštvo BiH prethodno nije provelo niti jednu istražnu radnju protiv Miletić, kao i da se u ovom slučaju ne može raditi o institutu slučajnog nalaza.

Naredbe su, prema braniteljici, bez konkretizacije i ne sadrže dovoljno obrazloženja zašto se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi, da se u tek dva sudska akta iz februara 2015. nalaze naknadna obrazloženja.

Istakla je Odbrana i prigovor neustavnosti odredbe na osnovu koje su određene posebne istražne radnje prema optuženoj, ali i da je nezakonito bila prisluškivana od Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) po nalogu bivše predsjednice Suda BiH, i to mnogo prije nego su istražne radnje određene i trajale su, prema braniteljici, i nakon njihove obustave.

Istraga koju je vodila OSA-a, kazala je braniteljica, odnosi se na isti postupak, što se može vidjeti iz dokumentacije koju je ova agencija dostavila Odbrani, a bivša predsjednica Suda je odbila da s njih skine oznaku tajnosti, dok OSA nije imala ovlaštenja za djela koja su optuženoj stavljena na teret.

“Sve naredbe za provođenje posebnih istražnih radnji u ovom predmetu su nezakonite i dokazi pribavljeni na taj način ne mogu se koristiti”, rekla je Rešidović.

Tužilac Sead Kreštalica je kazao da su prigovori Odbrane u cijelosti neosnovani, te je predložio da se izvedu svi dokazi koji su navedeni u optužnom aktu.

“U prijedlozima za provođenje posebnih istražnih radnji su djelimično sadržana obrazloženja o počinjenju djela i da se dokazi ne mogu pribaviti na drugi način. Imao je Sud dovoljno dokumenata i osnova da takvu naredbu izda. Naredbe iz februara 2015. u cijelosti sadrže obrazloženje”, rekao je tužilac.

Miletić je kazala da naredba, kada je ona u pitanju, ne postoji, da se radi o testiranoj istrazi protiv nje, u koju se uključila bivša predsjednica Suda i dala nalog OSA-i da je prisluškuje, te da ovdje nema slučajnog nalaza.

“Predsjednica Suda je uputila dopis VSTV-u da se suspendujem, a nema u tom predmetu ni naredbe o provođenju istrage niti rješenja o pritvoru. Zatražen je inicijalni akt, a tužilac dostavlja ‘naredbu o proširenju naredbe’. To ne postoji, može biti samo naredba o proširenju istrage. A proširenje se odnosi na nepoznato lice koje je odalo navodno službenu tajnu”, rekla je Miletić.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u aprilu 2018. otpremilo rješenje kojim se ukida presuda po kojoj je Miletić osuđena na dvije i po godine zatvora zbog primanja dara i drugih oblika koristi, te je dalje vođenje postupka preneseno na sarajevski Općinski sud.

Prvostepenom presudom ona je proglašena krivom da je primila dio obećanog dara preko posrednika S-1, u iznosu od najmanje 3.000 eura, za pogodovanje u predmetu protiv Rame Brkića i Senada Šabića, dok je oslobođena optužbe za kršenje zakona od strane sudije.

Sud je Tužilaštvu dao nalog da do narednog ročišta dostavi prijedloge i naredbe o provođenju posebnih istražnih radnji kako bi se odlučilo o provođenju dokaza pribavljenih na taj način.

Nastavak suđenja je 22. augusta.