Politika kao barijera ostvarenju pravde za žrtve

Konferenciju o zaostavštini Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), koja se održava u naredna tri dana u Sarajevu, otvorio je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je kazao da je Sud uradio značajan posao.

“Volio bih da mogu iznijeti zajednički stav svih članova Predsjedništva BiH, ali nije tako. Dvadeset i dvije godine nakon okončanja užasnog rata na području BiH, svi imamo neko svoje stajalište, što se može vidjeti i po ovom pitanju. Svjesni smo da vaš zadatak nije bilo pomirenje, već potraga za istinom i pravdom”, rekao je Čović.

On je dodao da je na području BiH izvršeno etničko čišćenje i strašni zločini, veliki broj kojih nikada nije procesuiran.

“Ogroman je broj neistraženih ratnih zločina. Duboko vjerujem da institucije BiH drugačije gledaju na ovaj problem nego ranije. Rekli ste da su najodgovorniji već bili u doticaju sa Sudom, ali mi u to ne vjerujemo. Vjerujemo da postoji selektivnost u tome. Tri strane imaju različit pogled na rad Tribunala, posebno na različite sastave vijeća”, kazao je Čović.

Čović je rekao da se treba učiniti napor da se depolitiziraju ratni zločini, te da se uradi nešto po pitanju pomirenja, do kojeg nije došlo. Također je rekao da Tribunal ne bi trebao koristiti institut udruženog zločinačkog poduhvata.

Predsjednik Haškog suda Carmel Agius se zahvalio svim bivšim i sadašnjim radnicima Tribunala na njegovoj uspješnosti.

“Ova konferencija će biti vrhunac postojanja Međunarodnog suda”, kazao je Agius.

Na konferenciji je prikazana i videoporuka Benjamina Ferencza, posljednjeg živog tužioca iz Nirnberškog procesa nakon Drugog svjetskog rata, koji je rekao da je Haški tribunal “hrabar i težak eksperiment za svijet”.

“Drago mi je da je ovaj sud osnovan i da se može doći do zadovoljenja pravde, a to će odrediti našu sposobnost da se nosimo s problemima u budućnosti. Pravo i pravda su važni, svi smo mi ljudska bića i imamo pravo na pravdu i dostojanstvo”, kazao je on.

Glavni haški tužilac Serge Brammertz se posebno zahvalio žrtvama koje su u velikom broju svjedočile i omogućile optuženje 161 osobe u Haagu.

“Žrtve nas podsjećaju na to zašto je formiran Tribunal i zašto je ovaj posao važan. Mnoge žrtve u svijetu ne mogu ni da očekuju pravdu. Zločini se svakodnevno čine u Siriji, Kongu, ali inicijative za pravdu ne postoje u svijetu danas”, naglasio je on.

Brammertz se također osvrnuo na politizaciju ratnih zločina u BiH i istakao da je politička klima značajna barijera za ostvarivanje pravde.

“Upečatljiva je glorifikacija zločinaca i negiranje zločina”, rekao je Brammertz.

John Hocking iz Ureda registrara Haškog suda se u svom obraćanju podsjetio na samo otvaranje Tribunala.

“Sjećam se pozajmljene odore, toga da nismo imali sudnice, zatvor, budžet… Bez pravilnika. Sjećam se skepticizma… Mjesecima sam živio s utiskom da sam na kromilu broda koji nikad neće otići s brodogradilišta”, kazao je Hocking i dodao da će međunarodna pravda zaživjeti zbog Haškog suda.