Članak

Patrick Robinson: Najtraženijim bjeguncima sudit će se u Haagu

11. Marta 2010.00:00
Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) Patrick Robinson je za BIRN – Justice Report govorio o problemima sa kojima se suočava institucija na čijem je čelu, te ocijenio rad Suda BiH.

This post is also available in: English

Ako Ratko Mladić i Goran Hadžić ne budu uhapšeni do kraja mandata Suda u Haagu, ipak će im se suditi u toj instituciji, u takozvanom “rezidualnom mehanizmu Tribunala”.

“Nadamo se da će Mladić i Hadžić biti uhapšeni i dovedeni pred lice pravde prije okončanja našeg mandata i da će im biti osigurano pošteno suđenje. Ukoliko se to ne desi, sudit će im se pred rezidualnim mehanizmom Tribunala”, kazao je Patrick Robinson, predsjednik Haškog tribunala, u intervjuu za BIRN – Justice Report.

Haški tribunal bi trebao svoj rad okončati najkasnije do februara 2014. godine. Dvojica bjegunaca, Mladić i Hadžić, koje je ovaj sud optužio zbog zločina počinjenih u BiH i Hrvatskoj, još uvijek nisu uhapšeni unatoč raspisanim međunarodnim potjernicama.

Osim Mladića i Hadžića, najveći pritisak na rad Haškog tribunala, pojasnio je Robinson, jeste “mišljenje javnosti da izlazna strategija za okončanje rada utiče na pravednost suđenja koja su trenutno u toku”.

S obzirom da je MKSJ ustanovljen kao ad hoc sud, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je podržao njegovu Strategiju okončanja rada, kojom je zacrtano fazno i postepeno, organizovano zatvaranje.

Prema posljednjim procjenama s kraja 2009. godine, očekuje se da se sva suđenja okončaju do sredine 2011., sa izuzetkom suđenja Radovanu Karadžiću, koje bi trebalo da se završi krajem 2012. godine. Žalbeni postupak u predmetu Karadžić bio bi završen do februara 2014., a svi drugi žalbeni postupci 2013. godine.

“Neki kritičari Tribunala smatraju da izlazna strategija na neki način utiče na pravednost suđenja pred ovim sudom. To jednostavno nije tačno, ali taj stav je prisutan u javnosti, što nas jako brine”, rekao je Robinson.

Upravo zbog te izlazne strategije, odnosno ograničenog mandata Tribunala u Haagu, suočeni su, prema Robinsonu, sa realnim problemom “smanjivanja broja uposlenika”, što bi trebalo vrlo brzo da se desi.

“Do početka naredne godine izgubit ćemo 40 posto osoblja, što znači da vrlo brzo gubimo veliki broj radnika. Trenutno glavni zadatak Tribunala je da pokuša da nađe načina da zadrži najbolje ljude”, rekao je Robinson.

U intervjuu za BIRN – Justice Report Robinson se osvrnuo i na rad Suda BiH, kojem je iz Tribunala prebačeno nekoliko predmeta na daljnje procesuiranje.

“Sud BiH se odlično pokazao u dosadašnjoj saradnji sa Haškim tribunalom i predstavlja svijetli primjer sudske prakse u regionu. Haški tribunal je Sudu BiH prebacio na daljnje procesuiranje 10 predmeta, od kojih je devet uspješno okončano”, kazao je Robinson.

Pred Sudom BiH još uvijek nije pravosnažno završeno suđenje Miloradu Trbiću, optuženom za genocid u Srebrenici, čiji je predmet odlukom Haškog tribunala prebačen u Sarajevo na daljnje procesuiranje. Postupak je u toku pred Žalbenim vijećem. Prvostepenom presudom Trbić je osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora od 30 godina.

Robinson je istakao da je “rad Suda BiH jako uspješan”, te pojasnio da svi izvještaji onih koji nadgledaju rad pravosudnih institucija u BiH pokazuju da je “stanje dobro i da su suđenja poštena”.

“Moje lično gledište u vezi sa međunarodnom krivičnom pravdom jeste da je ona rezidualna, što znači da se samo treba odvijati kada nacionalni sudovi nisu sposobni ili nemaju interesa da sude ljudima za međunarodni zločin”, rekao je Robinson.

Kao pomoć pri radu Sudu BiH, ali i drugima na prostoru bivše Jugoslavije, Haški tribunal je napravio priručnik o praksi ove institucije, u kojem su navedene mjere koje koriste kako bi uspješno završili suđenja.

“Nismo ovaj priručnik nazvali priručnikom najboljih praksi jer ne smatramo da je ono što radi Tribunal najbolje. Svrha ovog priručnika je da pruži informacije o radu osobama u zemljama bivše Jugoslavije”, kazao je Robinson.

Haški tribunal, pojasnio je predsjednik ove institucije, pokušava da ispravi dosadašnje greške i da transkripte sa suđenja prevede na lokalne jezike.

“Velika je šteta što su svi transkripti sa suđenja koja se odvijaju pred ovim sudom na engleskom jeziku, umjesto na lokalnim jezicima zemalja u regionu. Sada pokušavamo ispraviti tu grešku, ali je to, po mom mišljenju, još jedan od elemenata koji bi doprinijeli da zemlje zapadnog Balkana imaju osjećaj da njima pripada zaostavština Tribunala”, rekao je Robinson.

Za sudiju u Haškom tribunalu Robinson je izabran u oktobru 1998. godine, a za predsjednika je imenovan deset godina kasnije. Dva puta je tokom obraćanja Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zatražio da se iznađe način da se plati ratna odšteta žrtvama rata na području bivše Jugoslavije jer pri osnivanju Tribunala Savjet bezbjednosti nije ovlastio ovu instituciju da to uradi.

Robinson je istakao da je ovakav način brige o žrtvama nešto o čemu svi u Evropi, ali i u svijetu, treba da razmišljaju, te da vjeruje da će Savjet bezbjednosti prihvatiti njegov prijedlog.

“To je nešto u što vjerujem jer se pravda na međunarodnom nivou u odnosu na žrtve masovnih zločina ne ogleda samo u osiguranju presuda ratnim zločincima. Moramo voditi računa o dobrobiti onih koji su patili i brinuti se dovoljno kako bi se osigurale konkretne mjere da žrtve ponovo izgrade svoje živote. Životi žrtava su uništeni ratom i to je nepobitna činjenica”, kazao je Robinson, dodavši da će nastaviti da se bori za pravo na kompenzaciju.

Dragana Erjavec je novinarka Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ovo sedmično online izdanje

This post is also available in: English