Članak

Pandemija koronavirusa dodatno otežava život na Međunarodni dan Roma

8. Aprila 2020.17:26
Romske zajednice u Bosni i Hercegovini suočavaju se teže sa posljedicama koje donosi koronavirus zbog velike stope nezaposlenosti i nedostataka higijenskih potrepština zbog čega su brojne organizacije na Međunarodni dan Roma pozvale institucije da se podjednako posvete romskim problemima tokom trajanja krize.

Miloš Bogičević, pravni savjetnik za pitanja diskriminacije u Misiji OSCE-a u BiH, pozvao je sve nadležne i građane da se pridruže naporima usmjerenim ka poboljšanju pozicije romskih zajednica u BiH.

Naglasio je da se, bez obzira na njihovo kulturno i historijsko bogatstvo, Romi u BiH suočavaju s ogromnim socioekonomskim i političkim izazovima.

“Mi u Misiji OSCE-a u BiH bismo željeli da naglasimo i odamo priznanje važnosti romske kulture i identiteta, kao i da naglasimo obavezu svih tijela vlasti da štite i poštuju prava Roma kao nacionalne manjine u BiH. Na ovaj poseban dan za sve Rome, želimo da naglasimo koliko nam je svima važno da osiguramo da Romi budu tretirani ravnopravno i s istim poštovanjem kao i drugi članovi bosanskohercegovačkog društva”, kazao je Bogičević na Twitteru.

Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja “Kali Sara – Romski informativni centar”, za BIRN BiH kaže da svi građani u BiH prolaze kroz veoma tešku situaciju tokom pandemije, počevši od nabavke osnovnih životnih namirnica kao i nabavke higijensko-dezinfekcionih sredstava.

“Međutim, romska zajednica u BiH nalazi se u dosada najtežoj situaciji. Činjenica je da je veliki broj romske populacije bez stalnih mjesečnih primanja. Zbog visokog stepena nezaposlenosti, svoje dnevne potrebe u ishrani neki su obezbjeđivali prikupljanjem i prodajom sekundarnih sirovina, što u vrijeme restrikcija zbog COVID-19 nisu u mogućnosti raditi. Mnogočlane porodice kao i higijenski uslovi u kojima romska populacija živi, sada je više nego ikada došla do izražaja u smislu i prehrane članova porodice, ali i održavanja higijene u porodici”, kaže Sejdić.

On navodi da se do sada samo nekoliko općina u BiH odlučilo da pomogne romskoj zajednici sa nabavkom hrane, dezinfekcionih sredstava i maski, te da je pomoć ograničena i nije dostupna svima. Dodaje i da su neke međunarodne organizacije pružile određeni vid humanitarne pomoći, ali većinom za korisnike projekata.

“‘Kali Sar – Romski informativni centar’ s apelom za pomoć obratio se svim institucijama vlasti od državnog do općinskog nivoa, ali reakcija na ovaj apel je izostala. Ministarstvo sigurnosti BiH je jedino ministarstvo koje je poslalo odgovor, u smislu da oni nemaju planirana budžetska sredstva za ovu vrstu aktivnosti, uz obećanje da će u komunikaciji sa svojim domaćim i međunarodnim parterima naš apel uzeti u obzir”, ističe Sejdić.

On je svim Romima svijeta čestitao Svjetski dan Roma sa porukom da ostanu u svojim kućama i poštuju instrukcije kriznih štabova “sa nadom da nam svima dolaze bolja vremena”.

Murisa Halilović, predsjednica Udruženja građana Omladinska romska inicijativa “Budi mi prijatelj” iz Visokog, kaže da je udruženje u posljednjih mjesec dana radilo “punom snagom” kako bi obezbijedili barem osnovne potrebe za romske porodice iz Visokog.

“Mi smo nedavno imali jednu od podjela, obezbijedili smo 25 humanitarnih paketa. Također, dijelili smo maske, dijelili informativne brošure, obavještavali konstantno o načinu zaraze i prenošenju virusa”, kaže Halilović.
Pomoć dolazi sa raznih strana, govori ona. Javna kuhinja Visoko pruža pomoć i velikom broju romskih zajednica, ali ona naglašava da mnoge porodice i dalje nemaju osnovnih stvari za život.

“Mi smo imali porodicu gdje je petero, šestero djece, gdje su faktički živjeli na supi dok nije došla neka dodatna pomoć”, kaže Halilović.

Dodatni problem je zdravstveno osiguranje jer veliki broj Roma nije zdravstveno osiguran, objašnjavaju sagovornici BIRN-a BiH. Halilović ističe da uz saradnju s organizacijom “Vaša prava” na različite načine dolaze do privremenih zdravstvenih osiguranja. Kako kaže, to je bilo privremeno rješenje, ali u uslovima pandemije situacija je teža. Za sada na području općine Visoko nema zaraženih Roma.

S obzirom na to da se školska nastava izvodi putem online nastave, Halilović dodaje i da je veliki problem školovanje Roma u ovoj situaciji. Većina nema pristup internetu ili kompjutere kako bi mogli pratiti nastavu.

“Najčešće posuđuju jedni od drugih ili zajedno rade kako bi izvršili svoje zadaće. Mi takvu vrstu pomoći trenutno nismo mogli obezbijediti, a baš smo se borili. I za humanitarne pakete koji su svima potrebni, a kamoli za neki veći nivo. Ono što je naš zadatak – mi imamo medijatore na terenu, medijatore u školama. Također, u dvije osnovne škole koje zapravo obuhvataju najveći broj romske djece, naš zadatak je da putem medijatora uradimo moguće što više, kako bismo olakšali našoj djeci i njihovim roditeljima za njihove obaveze koje postoje”, objašnjava Halilović.

Dalibor Tanić, urednik romskog portala Udar kaže da na području Evrope romska populacija broji negdje oko 12 miliona stanovnika. Smatra da se cjelokupna evropska romska zajednica trenutno suočava s istim problemima. Romska zajednica u ovaj problem sa pandemijom ušla je, govori Tanić, sa stambenim, zdravstvenim, ekonomskim, privrednim i obrazovnim problemima.

Tanić kaže da veliki broj romskih naselja nema izvor pitke vode.

“U urbanim sredinama je to uredu, ali recimo i dalje imaju ekonomski problem. Najveći broj Roma, nekih 70 posto, sada govorim za region, bavi se nekom neformalnom privredom ili sa konkretno sakupljanjem sirovina ili su na pijacama, prodaju, preprodaju, na taj način zarađuju novac”, rekao je Tanić.

Smatra da je upravo ovo otežavajuća okolnost i da je zbog toga romska populacija mnogo ugroženija od ostalih.

“Ako dođete sada u bilo koju romsku zajednicu, pitajte je li vam treba dezinfekciono sredstvo ili hrana, sami možete da pretpostavite koji će vam odgovor dati”, ističe Tanić.

Asmir Husić, koordinator Dnevnog centra Brčko pri Omladinskom centru “Vermotov”, kaže da se romska zajednica nalazi u veoma teškom položaju.

On dodaje da su škole u Brčkom Distriktu izašle u susret romskim učenicima, pripremili su radne listove i štampani materijal, ali to ipak predstavlja problem za djecu koja žive u ruralnim područjima.

“Oni jednostavno nemaju mogućnost da dođu, proputuju par kilometara da bi pokupili te listove, pa se vratili kući i to radili sa svojim roditeljima”, kaže on i objašnjava da je većina romskih zajednica u ruralnim područjima i “odsječena od pristupa zdravstvenim uslugama”.

Husić se pribojava da će, ukoliko se koronavirus pojavi u romskim zajednicama, općine staviti u karantenu cijela naselja. Ukoliko se to dogodi, morat će se osigurati dodatna pomoć za cjelokupnu zajednicu.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV BiH) izdalo je saopćenje povodom Međunarodnog dana Roma u kome navode da “iako su ostvareni brojni pomaci, s ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, prvenstveno u kontekstu uspostavljanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, Romi u BiH se i danas suočavaju s kršenjem njihovih osnovnih prava, te je potrebno nastaviti aktivno djelovanje u tom pravcu, na svim nivoima vlasti u BiH i obezbijediti bolji pristup u ostvarivanju njihovih socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava”.

U VSTV-u dodaju da pristup pravdi mora biti jednak i uniforman za sve građane pred sudom te da je problem diskriminacije “istaknut kao jedan od gorućih problema sa kojima se Romi suočavaju”.

Upravo zbog toga, navodi se, na osnovu izvršavanja analize predmeta diskriminacije na sudovima u Bosni i Hercegovini, prikupljat će se podaci o diskriminaciji te dodatno educirati sudije i druge uposlenike sudova po ovom pitanju.

Međunarodni dan Roma obilježava se 8. aprila svake godine širom svijeta.