Članak

Obaveza države je pravda za preživjele seksualnog nasilja

20. Juna 2017.14:51
Vlasti imaju obavezu da svim preživjelim seksualnog nasilja iz rata osiguraju sveobuhvatan sistem kompenzacija i reparacija, kako bi im povratile nadu u bolji život, ističe Aida Skenderagić iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Skenderagić, koja za IOM radi na projektu osiguranja pravde žrtvama seksualnog nasilja u BiH, kaže da žrtve silovanja 20 godina nakon rata nemaju adekvatan sistem pomoći.

“Politička situacija i restrikcije budžeta su dovele do cjepkanog i ograničenog pravnog okvira. S druge strane, prijeko je potreban sveobuhvatan sistem reparacija u našoj zemlji. Mi unutar projekta Ujedinjenih nacija (UN-a) tražimo načine da brinemo, podržimo i osiguramo pravdu za žrtve. Naš fokus je da se poveća i ujednači sistem, tako da svi imaju prava”, kaže Skenderagić.

Ona dodaje da kompenzacija žrtvama ne znači samo finansijsku pomoć, već cijeli sistem pristupa psihološkoj, poslovnoj, zdravstvenoj njezi.

“Trenutno postoje neki programi u određenim dijelovima zemlje koji pokrivaju dnevne potrebe preživjelih seksualnog nasilja, međutim, ono što je potrebno jeste da se povrati nada u njihov život da budućnost može biti dobra, za njih, ali i njihove potomke”, kaže Skenderagić.

Vlasti u BiH, kako kaže Skenderagić, potpisale su međunarodne dokumente kojima se obavezuju da osiguraju prava žrtvama seksualnog nasilja, kako bi im se osigurala ljudska prava.

“Reparacije su jedan od načina da se preživjelim vrati vjera u sistem. Taj sistem čine pojedinci koji rade u vladinim tijelima, ali i nastavnici koji djecu uče o ljudskim pravima. Učenici koji prihvate to znanje ili osoba koja napiše knjigu o nekim zločinima. Nije samo odgovornost, već i interes vlasti i građana da se svi preživjeli integrišu u zajednicu i doprinesu joj sa svojom snagom”, kaže Skenderagić.

Dodaje da godinama radi sa žrtvama ratnog seksualnog nasilja i da je čula bezbroj priča o tome kako se nose s traumama u svakodnevnom životu.

“Radimo s jednim mladićem koji je rođen nakon što je njegova majka silovana. On je završio školu, našao posao i postao muž i otac. Njegovi usvojeni roditelji i prijatelji mu se dive ne samo radi njegove priče, već i samopouzdanja s kojim govori o majci koju nikad nije upoznao”, kaže Skenderagić i dodaje da je ovaj mladić sve postigao bez pomoći države.

S druge strane, prisjeća se majke i sina koji su silovani jedno pred drugim u jednom logoru.

“Skoro petnaest godina poslije mladić se ubio. Njegova majka nam je to ispričala, međutim ono što je bilo zastrašujuće jeste da je ona bila zahvalna nama na sastanku što smo joj obezbijedili ručak i dali olovku i notes koji može dati svojoj unuci”, rekla je ona.

Skenderagić je povremeni predavač iz međunarodnog prava na univerzitetima u Sarajevu i Zenici.

Denis Džidić