Članak

Neustavne odredbe zakona će se i dalje primjenjivati

2. Juna 2017.15:24
Malo je vjerovatno da će zakonodavna vlast ispoštovati rok od šest mjeseci koji je Ustavni sud ostavio da se izmijene dijelovi zakona o krivičnom postupku i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji koji su proglašeni neustavnim, smatraju pravni eksperti.

Odlučujući po zahtjevu poslanice u Parlamentu BiH Borjane Krišto, Ustavni sud je u četvrtak donio odluku o neustavnosti određenih odredbi članova Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji.

Neustavnim se smatraju odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se tiču prava svjedoka da ne odgovara na određena pitanja, odnosno na dodjelu imuniteta, kao i dijelovi prema kojima se za djela kojima prijeti kazna od tri godine zatvora ili teža mogu odrediti posebne istražne radnje, kao i dio člana koji se odnosi na trajanje posebnih istražnih radnji.

Kada je u pitanju Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, neustavnim je proglašeno nekoliko odredbi člana koji reguliše pitanje sastava naloga za prisluškivanje.

Parlamentarnoj skupštini BiH je naloženo da sporne odredbe i članove mora u roku pola godine izmijeniti u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

“Ustavni sud BiH je iskoristio izuzetak od pravila i ostavio je rok od šest mjeseci zakonodavcu da uskladi odredbe zakona sa Ustavom i konvencijama za zaštitu ljudskih prava. Tek kad Parlamentarna skupština otkloni neustavnosti, onda se može govoriti eventualno o stavljanju van snage postojećih članova”, rekao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan.

Kada su u pitanju dosadašnji krivični postupci, Mijan je pojasnio da u svakom konkretnom predmetu u kojem su primijenjene neustavne odredbe zakona, moguće je pokrenuti žalbu. To što su neustavne odredbe do sada bile na snazi i što će biti i dalje šest mjeseci, kako je kazao Mijan, ne znači da automatski postoji kršenje ustavnih prava građana.

“One same po sebi, kako je zaključio sud, mogle bi voditi do kršenja nekih prava kao što je pravna sigurnost ili pravo na privatnost, ali svaki postupak podliježe ispitivanju”, pojasnio je Mijan.

Pravni stručnjaci skeptični su da li će zakonodavna vlast sprovesti u roku ovu odluku Ustavnog suda.

“Da li će i ova odluka Ustavnog suda ostati neimplementirana – to je pitanje, jer se, naprimjer, izbori u Mostaru godinama ne mogu održati budući da se ne poštuju odluke suda”, rekao je pravni stručnjak Vehid Šehić.

On kaže da nije pročitao obrazloženje odluke, ali da se u pravilu neustavne odredbe više ne bi mogle primjenjivati.

“Ova odluka je konačna i na nju nema žalbe”, kazao je on.

Advokat Rifat Konjić također smatra da je upitno poštivanje roka za sprovođenje odluka Ustavnog suda od strane Parlamenta BiH.

“Da je u pitanju sudska vlast, mislim da bi odluka odmah bila implementirana, ali kada je u pitanju zakonodavna vlast, s obzirom kakva je – sumnjam”, naveo je Konjić.

Bivši ministar unutrašnjih poslova i direktor Agencije za istrage i dokumentaciju (AID) Bakir Alispahić je rekao da se mjere prisluškivanja moraju koristiti jer takve zadatke ima svaka obavještajna agencija na svijetu.

“Jedino je pitanje hoće li se ona na zakonski način koristiti”, kazao je Alispahić.

Džana Brkanić