Članak

Nagrada za zločin ili međunarodni standard

Vijeće ministara BiH odgodilo je izjašnjenje o izmjenama Zakona o pomilovanju kojim se predlaže da osuđenici za genocid i ratne zločine mogu nakon izdržane tri petine kazne zatražiti pomilovanje.

Razlog odgađanja je konsultacija sa članovima Predsjedništva BiH, kojima se podnosi molba za pomilovanje. Prijedlog izmjena Zakona predložio je ministar pravde BiH Josip Grubeša.

Prema važećem zakonu, ne mogu biti pomilovani osuđenici za ratne zločine.

Advokatica Vasvija Vidović je kazala da i Haški tribunal pruža mogućnost skraćivanja kazne za jednu trećinu osuđenicima za genocid i ratne zločine.

“To nije nešto što je protivno međunarodnim standardima i vjerovatno je ideja da se pokuša usaglasiti sa međunarodnom praksom i standardima. Nije nužno ako čovjek pokazuje resocijalizaciju da se to primijeni”, dodala je advokatica Vidović.

Prema njenim riječima, pomilovanje ne potpada pod redovan pravni režim, već je dugačak niz poteza koje preduzima država.

“Nužno ne znači da će se pomilovanje primijeniti na svakoga, već samo na onoga koji ispunjava uslove, pokazuje znake resocijalizacije i pozitivnog odnosa i vrijednosti koje su zaštićene zakonom”, dodala je ona.

Prema mišljenju advokata Vlade Adamovića, pomilovanje za tri petine kazne je svjetski standard, bez obzira koliko to grozno zvuči.

Adamović smatra da ako se drži svjetskog standarda u izvršenju krivičnih sankcija, onda je to u redu, ali ako se ne drži, onda to, po njemu, nema nikakva smisla.

“Moj stav je da mogu donijeti odluke kakve hoće. Ali ako su odluke donesene van standarda koji važe u civiliziranom svijetu, onda takve odluke politički ne treba podržati”, rekao je Adamović.

Predsjednik “Udruženja žrtava i svjedoka genocida” Murat Tahirović je kazao da je ovakav prijedlog uvreda žrtvama.

“Osuđujemo takav čin i uložit ćemo maksimalne napore da uz pomoć poslanika u Parlamentu BiH onemogućimo usvajanje jednog takvog zakona. Dovoljno nam je što ne uspijevamo promijeniti Izborni zakon BiH, pa se kandidirati za bilo koji nivo vlasti mogu i oni koji su počinili ratne zločine a odslužili svoju kaznu, zatim što ne uspijevamo u naporima da se donese zakon protiv negiranja genocida”, rekao je Tahirović.

Predsjednik “Hrvatske udruge logoraša Domovinskoga rata u BiH” Anđelko Kvesić razmišlja drugačije i ocjenjuje pozitivnim prijedlog za izmjene Zakona o pomilovanju.

“Oprost je najveći ljudski čin, a da biste nekom oprostili, morate prihvatiti da njegova kazna može biti umanjena ili u potpunosti izbrisana. Ako nema oprosta, nema ni pomirenja, ako nema pomirenja, nema ni života. Ne dobija žrtva ništa time da neko boravi u zatvoru pet ili osam godina. Za žrtvu je bitnije da je dokazano da je neko počinio zločine”, kazao je Kvesić.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa”, prijedlog smatra nagradom za zločin.

“Zar zločinac može biti pomilovan, zar mu se treba dati prilika da ponovo čini zločin? To je sipanje soli po živim ranama žrtava. Neka svako odgovara za ono što je uradio. Te izmjene ne smiju proći, to nije zakon, već nagrada za zločin”, rekla je Subašić.

Iz Ministarstva pravde BiH su kazali da je Prijedlog izmjena Zakona o pomilovanju podnesen “isključivo kako bi se ova oblast značajnije uskladila s međunarodnim pravom”.

“Međunarodno pravo zauzima stav da se krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina ne mogu proglasiti nekažnjivim niti se za takva djela može dati abolicija koja bi se sastojala u oslobađanju od krivičnog gonjenja, ali ostavlja mogućnost pomilovanja ili amnestije za navedena krivična djela i to samo u vidu ‘djelomičnog oslobađanja od izvršenja dijela kazne’”, rekli su u Ministarstvu pravde.

Prema međunarodnoj teoriji i praksi, kako su naveli iz Ministarstva, ograničeni vidovi pomilovanja mogu biti “pozitivni posebno kod izvršilaca koji su priznali svoja djela, izrazili kajanje i izvinjenje žrtvama, koji su doprinijeli saznanju istine u pogledu konkretnih događaja iz rata”.

Haris Rovčanin