Članak

Mladić: Završen četverogodišnji proces

15. Decembra 2016.14:15
Odbrana Ratka Mladića ponovo je pozvala sudije Haškog tribunala da optuženog oslobode po svim tačkama optužnice, odbacivši tvrdnju tužilaca da su dokazali njegovu krivicu.

This post is also available in: English

“U svim aspektima ovog predmeta, tužioci nisu uspjeli da dokažu krivičnu odgovornost generala Mladića”, rekao je na kraju završne riječi Mladićev branilac Dragan Ivetić.

Time je okončan haški proces protiv Mladića koji je počeo u maju 2012. godine. Sudije će od danas raditi na presudi, čije je izricanje predviđeno do novembra 2017.

Mladić je kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS) optužen za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata koji je u šest opština imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanjem pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Odgovarajući na argumente Tužilaštva, branilac Ivetić je kazao da Mladić mora biti oslobođen zato što su “branjeni gradovi bili ne samo Sarajevo i Srebrenica nego i svi lokaliteti u opštinama koje je branila oružana sila, odbijajući da te gradove otvori”.

Ivetić je negirao tvrdnju Optužbe da su Mladić i njegov vrhovni komandant Radovan Karadžić bili “bili ključni partneri” u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje nove srpske države trajnim i nasilnim uklanjanjem Muslimana i Hrvata sa velikog dijela teritorije Bosne i Hercegovine.

“Kako su to mogli biti kad odnosi među njima ponekad nisu bili dobri… I kako su mogli da sarađuju u udruženom zločinačkom poduhvatu kad nisu imali iste stavove… Ako se tvrdi da su bili ključni partneri, zašto je Karadžić pokušavao da smijeni Mladića, kao što dokazi pokazuju?”, upitao je Ivetić.

Komentarišući to što je kao dokaz za progon nesrba Tužilaštvo priložilo Mladićevo naređenje za “čišćenje Podrinja”, zastupnik Odbrane je tvrdio da se to odnosilo “na legitimnu vojnu operaciju čišćenja terena kojoj tužioci daju zlonamjerno značenje”.

“Mora se praviti razlika između upotrebe tog termina u vojnim dokumentima i prisilnog premještanja”, ukazao je Ivetić.

Na riječi tužioca da je Mladić sa svojom vojskom mogao kroz Bosnu da prođe kao kroz sir, branilac je rekao da je “Mladić sa vojskom mogao da presiječe Bosnu, ali to nije učinio, već se branio od napada Armije BiH (ABiH)”.

Ivetić je Sarajevo nazvao “školskim primjerom branjenog grada koji je postao legitimna meta zato što je ABiH smjestila svoje kapacitete među civile i koristila ih kao živi štit”. VRS je, nasuprot tome, “pažljivo birala mete da ne bi ugrozila civile”.

Na optužbe da je VRS rušila džamije u Foči, Mladićev branilac je tvrdio, pozivajući se na svjedoke, da su one korištene u vojne svrhe.

“Kada za događaj postoji alternativno objašnjenje, morate presuditi u korist optuženog… general Mladić ne može biti krivično odgovoran za to”, naglasio je Ivetić.

Govoreći o optužbi za genocid u Srebrenici, branilac je tvrdio da tužioci “ne znaju kada se dogodio sastanak” Mladića sa saradnicima “na kojem je, kako tvrde, odlučeno da se ubijaju muslimanski zarobljenici.

“Tužioci priznaju da prije tog sastanka nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata za ubijanje.
Kako se nešto može van razumne sumnje dokazati kad Optužba kaže da ne zna?”, upitao je Ivetić.

Po Optužbi, do tog sastanka je došlo u noći između 11. i 12. jula 1995. i tada se “moralo odlučiti” o ubijanju.

Kao neosnovano, branilac je odbacio i to što je Tužilaštvo postojanje navodne odluke o ubijanju povezalo s Mladićevom odlukom da se među izdvojenim muslimanskim muškarcima sprovede trijaža kako bi se pronašli počinioci zločina.

Pozivajući se na svjedočenje oficira holandskog UNPROFOR-a Petera Boeringa, Mladićev branilac je ustvrdio da je trijaža zarobljenika “standardna vojna procedura”.

“Nikako se ne može najava trijaže navesti kao dokaz zločinačke namjere”, ocijenio je Ivetić.

Odbrana je nastojala da Mladića ogradi od naređenja kojim je u septembru 1995. odobrio da pet tona goriva bude upotrijebljeno za inžinjerijske radove u okolini Zvornika, odnosno, po tvrdnji tužilaca, za premještanje masovnih grobnica u namjeri da se prikrije zločin u Srebrenici.

Opovrgavajući da je Mladić znao šta je u tom dokumentu, Ivetić je rekao da su se “drugi mogli poslužiti njegovim potpisom čak i ako on za sadržaj nije znao”.

Mladićeva Odbrana je za izbijanje rata ponovo optužila nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, govoreći da je “pozivao na džihad”.

“Kako je trebalo da se osećaju Srbi kad su izgubili konstitutivno pravo, a druge dvije strane su protivustavno težile nezavisnosti, dok je Alija Izetbegović pozivao na džihad?”, zapitao je Ivetić.

Radoša Milutinović


This post is also available in: English