Članak

Milovanović: Počelo suđenje za zločin u selu Rešagići

15. Februara 2017.15:09
U Sudu BiH počelo je suđenje Slavku Milovanoviću, optuženom da je učestvovao u napadu na selo Rešagići (općina Srebrenica) i naredio paljenje kuća iz kojih su žene i djeca bili primorani izići.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, napad na selo Rešagići se desio 8. maja 1992. godine, a Milovanović je bio pripadnik rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti (SJB) Skelani.

Ovom optužnicom Tužilaštva BiH je bilo obuhvaćeno još pet osoba, ali Sud BiH nije potvrdio navode protiv njih.

Optužnicom koja je pročitana na suđenju, navodi se da je od aprila do augusta 1992. izvršen široki i sistematični napad vojnih, policijskih i paravnoj formacija Republike Srpske uz podršku artiljerijskog djelovanja Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji je za posljedicu imao ubistvo 40, a protjerivanje oko hiljadu Bošnjaka sa područja Skelana.

Tužilac Edin Muratbegović je rekao kako će dokazati da je u napadu i formiranju srpske vlasti vodeću ulogu imao Krizni štab.

Odbrana je prigovorila na optužnicu, istaknuvši da je Sud BiH optužnicu protiv šest lica odbacio i zaključio kako “nema dokaza da su radnje iz optužnice preduzete po naredbi Kriznog štaba”, te da je nakon žalbe potvrdio samo tačku koja Milovanovića tereti za učešće u napadu i naređenje za paljenje kuća, te deportaciju Bošnjaka.

Odbrana smatra da ovaj dio optužnice koji se tiče širokog i sistematičnog napada i naredbi Kriznog štaba tužilac nije smio prepisati iz odbijene optužnice protiv članova Kriznog štaba.

Sudsko vijeće je nakon kraće pauze odlučilo da “za sada prihvataju preciziranu optužnicu”, ali da će u toku postupka odlučiti.

Na suđenju je svjedočio Safet Hasanović iz Skelana, koji je kazao da su od marta 1992. počeli međunacionalni sukobi.

“Počele su se držati straže. Početkom aprila, kada sam pošao na posao, vidio sam mnogo uniformisanih osoba, srpske zastave i na tabli na mostu ka Bajnoj Bašti je pisalo Srpska Republika BiH i Srpska općina Skelani”, ispričao je svjedok.

On je dodao da od tog dana nije išao na posao, te da je uveden policijski sat.

“Masovna paljba je počela 8. maja, kada sam se sa nekoliko mještana i porodicom sakrio u podrum, odakle smo vidjeli da gori muslimansko selo Rešagići, te još nekoliko kuća u Skelanima”, rekao je svjedok i dodao da se predvečer zajedno sa ostalima sakrio u šumu.

Hasanović je naveo da su te noći zapaljene njegova i kuća njegovog rođaka. Nakon dan ili dva je pozvan na pregovore u Skelane, gdje je otišao sa još nekoliko Bošnjaka, sa kojima je potom zadržan u sali zadružnog doma. Kasnije su dovedeni i ostale komšije i njegova porodica iz šume.

“Tu sam nekoliko puta vidio optuženog Slavka, koji mi je govorio: ‘Komšija Safete, izvini, mene je sramota’”, rekao je svjedok.

Hasanović je naveo da je tražio da ga odvedu kod njegovog prijetelja Desimira Mitrovića iz Srpske demokratske stranke (SDS), gdje je zatekao i Marka Milovanovića, komandanta Teritorijalne odbrane, i oni su mu rekli da će otići iz Skelana.

Nakon toga, kako je naveo Hasanović, došli su autobusi s kojima je 167 osoba sa područja Skelana prevezeno u Bajnu Baštu (Srbija), a potom u Makedoniju.

Na upit Odbrane da li je u istrazi ustvrdio da je optuženi bio nasilan prema Bošnjacima, svjedok je odgovorio da ne zna i da je rekao sve o Slavku, kojeg poznaje od prije rata i djeca su im se družila.

Suđenje se nastavlja 22. februara.

Džana Brkanić